Satove ćemo ove godine pomjeriti jedan sat unaprijed u noći sa subote, 28. marta, na nedjelju, 29. marta. Iako je izvorna ideja iz Prvog svjetskog rata bila ušteda energenata, savremene analize pokazuju da su te uštede danas zanemarive. Prava istina o opstanku ove prakse možda leži u profitu moćnih privrednih sektora.
Dok se većina građana bori s poremećenim bioritmom i posljedicama izgubljenog sata sna, određene industrije zadovoljno trljaju ruke jer im dodatni sat dnevnog svjetla donosi ogroman novac.
Trgovina i ugostiteljstvo kao glavni pobjednici
Trgovačke komore i maloprodajni lanci su najglasniji zagovornici ljetnog računanja vremena iz jednostavnog razloga: ljudi više troše dok je vani dan. Dodatni sat sunca nakon radnog vremena potiče potrošače da svrate u prodavnice, restorane ili kafiće.
Posjetioci duže ostaju na otvorenom i troše više novca na vanpansionsku ponudu.
Industrija golfa samo u SAD ostvaruje dodatnih 200 do 300 miliona dolara godišnje jer igrači mogu odigrati još jednu rundu nakon posla.
Bilježi se skok prodaje roštilja, vrtnog namještaja i sportske opreme.
Historija lobiranja u SAD najbolje ilustruje moć komercijalnih interesa. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, koalicija lanaca brze hrane i proizvođača roštilja uspješno je izlobirala produženje ljetnog vremena. Čak je i industrija slatkiša uspjela odgoditi pomjeranje sata do prve nedjelje u novembru kako bi djeca za Noć vještica imala više svjetla za sakupljanje slatkiša, što je direktno povećalo njihovu prodaju.
Cijena koju plaća društvo: Zdravlje i nesreće
Profit pojedinih sektora dolazi uz visoku cijenu koju plaća cijelo društvo kroz zdravstvene posljedice. Nagla promjena remeti ljudski cirkadijalni ritam, što dovodi do umora i pada produktivnosti.
Istraživanja bilježe porast rizika od srčanog udara za 10% u danima nakon pomjeranja sata, kao i veći broj moždanih udara.
Ekonomska analiza iz 2024. procijenila je da ukupni godišnji trošak ljetnog računanja vremena u SAD iznosi oko 672 miliona dolara zbog zdravstvenih komplikacija i nesreća.
Prvi radni dan nakon promjene vremena poznat je po padu koncentracije i porastu "cyberloafinga" (gubljenja vremena na internetu tokom rada).
Ipak, jedna od rijetkih opštih koristi je poboljšanje javne sigurnosti, jer bolja vidljivost u popodnevnim satima smanjuje broj saobraćajnih nesreća u kojima stradaju pješaci i biciklisti.