Plimske močvare, odnosno obalska područja pod utjecajem plime i oseke, imaju ključnu ulogu u skladištenju ugljika, regulaciji klime, očuvanju biodiverziteta i zaštiti obale. Međutim, kako se klima mijenja, mijenja se i količina ugljika koju ovi vrijedni ekosistemi mogu apsorbirati.
Bruto primarna produkcija (BPP) pokazuje koliko ugljika vegetacija veže putem fotosinteze. Ovaj pokazatelj važan je za razumijevanje potencijala skladištenja ugljika, posebno u kontekstu strategija za ublažavanje klimatskih promjena. Dosadašnja istraživanja uglavnom su bila usmjerena na pojedinačne lokacije, dok su trendovi na nacionalnom nivou bili znatno manje proučavani.
Koristeći satelitske podatke prikupljene između 2001. i 2020. godine, Marija Herman i njen istraživački tim analizirali su kako se bruto primarna produkcija mijenjala u plimskim močvarama širom kontinentalnog dijela Sjedinjenih Američkih Država. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Global Biogeochemical Cycles.
Istraživači su analizirali regionalne razlike u produktivnosti močvara te utjecaj klime i vegetacije na količinu proizvedenog ugljika tokom dvije decenije.
Podaci korišteni u istraživanju prikupljeni su satelitskim posmatranjima, a močvare su podijeljene na šumovite i travnate, u skladu s klasifikacijom Nacionalnog inventara močvara. Uz prostornu rezoluciju od 250 metara i podatke o stanju vegetacije prikupljane svakih 16 dana, u kombinaciji s informacijama o temperaturi zraka i kratkotalasnom Sunčevom zračenju, istraživači su modelirali promjene BPP-a u sedam obalnih regija i na nivou cijelih Sjedinjenih Američkih Država. U analizi je korišten raspored močvara kakav je zabilježen 2000. godine.
Rezultati pokazuju da se bruto primarna produkcija povećala za šest posto tokom perioda istraživanja, pri čemu su najveći rast zabilježile močvare u području Meksičkog zaljeva i južnog Atlantika. Glavni uzrok tog povećanja bile su klimatske promjene, prije svega rast temperatura i veća količina Sunčeve svjetlosti.
S druge strane, promjene u indeksu poboljšane vegetacije (EVI), koji se koristi za procjenu ozelenjavanja, imale su blago negativan utjecaj na ukupnu produktivnost.
Iako su godišnje oscilacije u produktivnosti močvara uglavnom bile male, najveće promjene zabilježene su u zapadnom dijelu Meksičkog zaljeva, gdje na ekosisteme snažno utiču uragani, tropske oluje, poplave i suše.
Istraživanje je pokazalo da je temperatura najvažniji faktor koji utiče na produktivnost plimskih močvara, zatim kratkotalasno Sunčevo zračenje, dok promjene vegetacije imaju znatno manji utjecaj.
Autori zaključuju da su upravo promjene temperature i količine Sunčeve svjetlosti, a ne promjene same vegetacije, glavni razlog povećane produktivnosti plimskih močvara. Smatraju da bi ove rezultate trebalo uzeti u obzir prilikom upravljanja ovim vrijednim ekosistemima i razvoja modela koji prate ciklus ugljika.