Saudijska Arabija bila je godinama važan oslonac i finansijer avganistanskih mudžahedina i, kasnije, talibana. Ali prije dvadeset godina stvari su se promijenile. Danas je Riyad uzdržan prema novim talibanskim vlastima.
Kada su talibani vladali Afganistanom između 1996. i 2001. godine, Saudijska Arabija je bila jedna od samo tri države koje su priznale njihovu vladu. To su učinili još Pakistan i Ujedinjeni Emirati, piše Deutsche Welle.
Saudijska Arabija je tada godinama održavala intenzivne odnose s talibanima. Ona je u Pakistanu finansirala vjerske škole, takozvane medrese, iz kojih su regrutovane brojne pristalice Talibanskog pokreta, kako u Pakistanu, tako i u Afganistanu.
Doduše, učenje iz medresa o sunitskom islamu razlikuje se delimično od državne saudijske religije vehabizma. No zajedničko im je ultrakonzervativno tumačenje pisanih izvora.
Osamdesetih godina - kada su u Afganistan umarširale sovjetske trupe - Saudijska Arabija je podržavala borbu mudžahedina protiv Sovjetskog Saveza. Tu je Saudijska Arabija sarađivala sa Sjedinjenim Državama i Pakistanom.
Dok su SAD htjele da suzbiju širenje komunizma u Afganistanu, Saudijci su željeli da brane islam. Procjenjuje se da su obje zemlje na taj rat potrošile po četiri milijarde dolara.
Nakon povlačenja sovjetske vojske i za vrijeme građanskog rata koji je izbio devedesetih, Saudijska Arabija je, prvenstveno u finansijskom smislu, postala jedna od najvažnijih saveznica talibana koji su nastali iz mudžahedina. Osim toga, UN su optužile Saudijsku Arabiju za isporuku oružja talibanima uprkos međunarodnom embargu.
Jedanaesti septembar kao prekretnica
Podrška je naglo okončana nakon napada Al Kaide na New York i Washington od 11. septembra 2001. U samoubilačkim napadima ubijeno je više od tri hiljade. Pritisak iz Washingtona je naveo vlasti u Riyadu da prekine veze s talibanima, budući da su oni davali utočište Al Kaidi. Ali na nižim nivoima je i dalje postojala povezanost državnih, vjerskih i privatnih faktora.
Danas se Saudijska Arabija distancira od bivših partnera. Čak je odustala od posredničke uloge u pregovorima između talibana i smijenjene afganistanske vlade. Tu je ulogu preuzeo Katar.
Nakon što su talibani sredinom avgusta osvojili Kabul, saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo: "Kraljevstvo stoji iz odluka koje donosi afganistanski narod."
To bi trebalo da znači da se Saudijska Arabija više neće miješati u unutrašnju afganistansku politiku. Ali, i da više neće uticati na talibane po želji zapadnih partnera.
I stvarno, malo toga govori u prilog oživljavanju nekadašnjeg saudijskog uticaja na talibane. Riyad je naime saveznik SAD, prema kojem talibani imaju vrlo distancirani odnos.
Tu su i mjere modernizacije koje sprovodi saudijski prestolonasljednik i faktički vladar Mohamed bin Salman. Njegova ideja o barem djelimično liberalnoj i otvorenoj Saudijskoj Arabiji nije u skladu s podržavanjem islamističkih ekstremista u drugim zemljama.
Novi saveznik Iran
Talibani su danas znatno bliskiji sa Iranom. I to bez obzira što je Iran šiitska država, dok su talibani sunitski pokret. Još prošle godine je politikolog Vinaj Kaura iz trusta mozgova "Bliski istok" iz Washingtona upozorio: "Taj novi razvoj je u jakom kontrastu prema eri bivšeg talibanskog režima koji je podupirala Saudijska Arabija, zakleti protivnik Irana."
Politikolog Kristijan Koates Ulrihsen sa Univerziteta "Rajs" u Teksasu je u razgovoru za DW ocijenio da su i dalje mogući kontakti između saudijskih i avganistanskih vjerskih mreža: "Ali nije vjerovatno da će doći do zvanične pomoći ili priznanja na način kako je to bilo u prošlosti."
"Za Saudijce bi bio znatan rizik za reputaciju kada bi pokušali da pruže finansijsku pomoć Avganistanu koja nije potpuno transparentna i usklađena s međunarodnim partnerima", zaključuje Koates Ulrihsen.
