Kraljevina Saudijska Arabija proširuje svoju potragu za kapitalom, okrećući se nekim od najbogatijih porodica u zemlji kako bi ublažila pritisak na javne finansije i finansirala ambiciozni plan ekonomskog preobražaja princa Mohameda bin Salmana.
Prema pisanju Bloomberga, koji se poziva na izvore upućene u situaciju, Javni investicioni fond (PIF), vrijedan bilion dolara, okupio je prošlog mjeseca na Crvenom moru predstavnike desetak istaknutih porodica.
Državni projekti
Cilj susreta bio je procjena njihove spremnosti da učestvuju u budućim investicionim prilikama i državnim projektima. Godine prekomjerne potrošnje i smanjeni prihodi od nafte, uz sve strože uslove kreditiranja, doveli su u pitanje sposobnost Saudijske Arabije da samostalno finansira masivne projekte predviđene planom Vision 2030, čija se vrijednost procjenjuje na dva biliona dolara.
Pritisak je postao toliko očigledan da su zvaničnici nedavno najavili odgađanje Azijskih zimskih igara 2029. godine, dok je ranije već smanjen budžet za mega-projekat pustinjskog grada Neom.
U potragu za svježim kapitalom uključilo se i Ministarstvo investicija, koje je intenziviralo kontakte sa takozvanim „family office“ strukturama, privatnim kompanijama za upravljanje bogatstvom porodica, kao i sa domaćim preduzetnicima.
„Portfolija su ogromna, bogatstvo je značajno“, izjavio je za Bloomberg Aith Al Mubarak, izvršni direktor Nacionalnog centra za porodična preduzeća u Rijadu.
Porodični biznisi
On ističe da oko 95 posto privatnih firmi u Kraljevini čine upravo porodični biznisi, koji sada traže načine da diverzifikuju svoje investicije u sektore poput rudarstva i vještačke inteligencije. Tradicionalni finansijeri, banke, godinama su bili glavni izvor novca za državne projekte. Međutim, uslijed smanjenja likvidnosti, banke se povlače, ostavljajući prostor bogatim porodicama da popune prazninu kroz privatne kredite i partnerstva sa globalnim investitorima.
Interesovanje za ovakav vid saradnje već su pokazali globalni giganti poput KKR & Co. i Ares Managementa, koji ubrzavaju svoje operacije u Kraljevini, prepoznajući likvidnost kojom raspolažu lokalne porodice. Iako je država odlučna u namjeri da „aktivira“ ovaj kapital, izazovi i dalje postoje. Složena regulativa, pitanja povrata sredstava i administrativne prepreke i dalje zabrinjavaju potencijalne investitore.
Vlada sada pokušava da dođe i do manjih, manje eksponiranih porodica koje raspolažu „uspavanim“ kapitalom, a koje do sada nisu imale direktan pristup velikim državnim projektima.