Jedanaest zastupnika Predstavničkog doma PSBiH uputilo je pritužbu Tužilaštvu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću zbog postupanja u predmetu koji se odnosi na napad na ustavni poredak BiH po njihovoj krivičnoj prijavi, a u kojem je tužiteljica Vedrana Jovičić, (ranije Mijović) donijela odluku o nesprovođenju istrage.
Na ovaj način faktički je potvrđeno pisanje Raporta od prije nekoliko dana, kada smo analizirali zbog čega se tužiteljica koja obustavlja istrage protiv SNSD-ovaca trebala izuzeti u novom predmetu za napad na ustavni poredak.
Naime, 11 državnih zastupnika smatra da prijava koju podnijeli u februaru protiv šefa predstavništva RS u Beču Mladena Filipovića, te više povezanih osoba, među kojima su Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, zbog sumnje da su kroz političko djelovanje i međunarodne lobističke ugovore koje je sklapala RS djelovali protiv ustavnog poretka BiH nije ni smjela ni trebala završiti kod tužiteljice Vedrane Jovičić.
Tužiteljica Jovičić se trebala izuzeti
'Dakle, naredba (odluka) o nesprovođenju istrage na koju se podnosi pritužba je donesena iako su postojali zakonski obavezni razlozi za izuzeće, jer je ista tužiteljica postupala u istoj krivičnopravnoj stvari, te pod okolnostima koje kod svakog razumnog posmatrača stvaraju utisak moguće pristrasnosti ili interesa po više elemenata' naveli su državni zastupnici Aida Baručija, Sabina Ćudić, Rejhana Dervišević, Jasmin Imamović, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović, Saša Magazinović, Albin Muslić, Nihad Omerović, Ermina Salkičević-Dizdarević i Denis Zvizdić.
Podsjećamo, tokom 2025. godine tužiteljica Vedrana Jovičić već je vodila predmet protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, također zbog sumnje na krivično djelo napada na ustavni poredak BiH.
U tom ranijem predmetu ona je donijela odluku o obustavi istrage, čime je postupak protiv njih tada okončan.
Nakon te odluke tužiteljice Jovičić, tada Mijović zamjenik glavnog državnog tužioca Džermin Pašić podnio je krivičnu prijavu protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića i tužiteljice, navodeći sumnju da su upravo kroz taj predmet postupali na način koji je predstavljao zloupotrebu službenog položaja i pogodovanje osumnjičenim licima.
Ta prijava je podnesena u novembru 2025. godine, dakle prije novog predmeta 11 zastupnika, i ona je i dalje u postupku, bez konačne odluke.
Traže i da se Kajganić izuzme
Uprkos tome što protiv nje već postoji takva prijava, ista tužiteljica ponovo dobija novi predmet u 2026. godini i ponovo isti pravni okvir, isto krivično djelo i u velikoj mjeri iste osumnjičene osobe, uz proširenje na Mladena Filipovića.Upravo tu zastupnici vide ključni problem.
Oni tvrde da se u novoj situaciji ignorisala činjenica da je tužiteljica već ranije postupala u identičnoj krivičnopravnoj stvari, da je već donijela odluku o obustavi istrage u predmetu protiv istih osoba, te da protiv nje i glavnog tužioca i dalje postoji aktivna krivična prijava zbog tog ranijeg postupanja.
Zbog toga u pritužbi navode da je u ovakvim okolnostima postojala obaveza njenog izuzeća iz predmeta, jer bi svaki novi postupak u istoj pravnoj stvari, u kojoj je već ranije donosila odluke, mogao kod objektivnog posmatrača izazvati sumnju u nepristrasnost.
Dodatno problematizuju i ulogu Milanka Kajganića, jer je, prema njihovim navodima, kao glavni tužilac učestvovao u kontroli i potvrđivanju odluka u predmetu u kojem je i sam obuhvaćen krivičnom prijavom, što dodatno, kako tvrde, dovodi u pitanje nezavisnost unutrašnje kontrole odluka.
Zastupnici u pritužbi tvrde da se time stvara zatvoren sistem odlučivanja u kojem isti krug tužilaca vodi međusobno povezane predmete, odlučuje o istim osumnjičenima i istim pravnim kvalifikacijama, dok se istovremeno protiv njih vode ili nisu okončane krivične prijave.
U dopuni koju su dostavili VSTV-u, 11 zastupnika ponovo traži da se sve ove okolnosti posmatraju zajedno, jer smatraju da se ne radi o odvojenim slučajevima, nego o kontinuitetu postupanja u kojem se ponavlja isti obrazac odlučivanja u predmetima koji se tiču najtežih optužbi protiv ustavnog poretka države.