Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obratio se danas Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, kazavši kako je prošlo devet mjeseci otkako je preuzeo ovu ulogu, što nije lak zadatak, ali je vrijedan poduhvat.
"Narod BiH zaslužuje razumijevanje i posvećenost međunarodne zajednice, iako postoje prijetnje ustavnom poretku BiH, prvenstveno iz jedno dijela države.
U aprilu je obilježeno 30 godina od početka rata u BiH. Od prošle godine se špekuliše o mogućnosti novog rata. U Sarajevu su se nedavno ispred moga ureda okupili demonstranti, pozivajući na moju intervenciju kako bih spriječio novi sukob. Više od 26 godina od potpisivanja Dejtona, BiH je traumatizirana ratom. Svaka soba koja ga je preživjela je i dalje ranjena. Želja da se očuva mir je prisutna. Kolektivno sjećanje baca sjenu i na mlađe generacije koje zbog nestabilnosti napuštaju zemlju. Sukob u Ukrajini koji nije daleko je podsjetnik da i rat na evropskom tlu nije nemoguć. Senator SAD je nedavno u Sarajevu rekao da je ovo zabrinjavajući period za BiH, iako nema konkretne opasnosti od rata. Podizanje tenzija je prisutno", kazao je Schmidt.
Dodao je kako je zahvalan na prisustvu misije Althea kao mehanizma zaštite mira u BiH te obrazložio zašto je prisustvo međunarodne zajednice u BiH i dalje potrebno.
"U prethodnom periodu vlasti RS su nastavile sa retorikom i aktivnostima, uključujući i donošenje zakona kojima se podriva ustav BiH. U decembru je vlast u RS donijela zaključke kojima se prenose ovlasti sa državnog na entitetski nivo. Ovim zaključcima je obavezana Vlada RS da donese entitetske zakone sa odredbama u kojima se državni zakoni proglašavaju neprimjenjivima u entitetu. To bi značilo povlačenje RS iz Oružanih snaga BiH.
Potencijalno je moguće formiranje vlastite vojske. Ovi pokušaji su se mogli zaustaviti i uz pomoć međunarodne zajednice. Vladajuća stranka u RS se zalaže za miran razlaz države i govori o cilju stvaranja nezavisne RS u okvirima Dejtona. Imao sam razmjenu mišljena sa šefovima država u regiji i jedan mi je rekao da ne postoji miran razlaz u ovoj regiji.
Fraza prvobitni Dejton ukazuje na nepoštovanja Ustava BiH. Promjene Ustava se ne mogu donositi jednostrano, nego parlamentarnim odlukama i moraju se poštovati odluke Ustav suda. Pozivao sam na razgovore o unapređenju strukture Ustava, ali nisam dobio nikakav odgovor", kazao je Schmidt.
On je podvukao kako vlasti BiH postoje u skladu sa Ustavom, da oni oni ustavni dio države i nemaju pravo da se povuku.
"Najavljeni koraci vlasti RS podrivaju suverenitet BiH. Ja kao visoki predstavnik i PIC smo posvećeni održavaju suvereniteta ove države. Međunarodna zajednica je opredjeljenja očuvanju prava. Prošle godine sam sa sastao sa majkama i ženama Srebrenice. One su živi podsjetnik cijene rata. Međunarodna zajednica mora razmotriti sve mjere da se mir u BiH sačuvao i mora nastojati da se ostvari pomirenje i društvena kolizija.
Različitosti se moraju poštovati, ali moraju doprinijeti miru. Od prošle godine, BiH se nalazi u krugovima kriza koje pokreću politički lideri, kazao je Schmidt.
Kazao je i da se od prošle godine BiH nalazi u krugovima kriza koje pokreću politički lideri.
"Uz podršku Upravnog odbora PIC-a koristim ovlasti da donosim protumjere destabilizirajućim potezima vlasti BiH, ma šta to značilo. Te se odluke odnose na zakon o državnoj imovini kojeg je RS donijela u januaru. Nakon 27 godina nismo uspjeli da se državno zakonodavstvo o prijenosu imovine stavi na svoje mjesto i da se zadovolje javne potrebe. Nakon moje odluke čini se da postoje neki pokušaji da se radi na tome. Poslije ukidanja entitetskog zakona naredio sam njegovu suspenziju dok se o tome ne odredi Ustavni sud. Te odluke nisu olako donesene, kada smo iscrpili sve mogućnosti, uključujući dijalog sa RS. Skupština RS je donijela zaključke vezane za 130 zakona i jasno sam rekao da svaki zakon koji podriva ustavnu strukturu neće biti prihvaćen i da se treba raditi skupa sa Evropskom unijom kako bi se izradili bolji zakoni", istakao je Schmidt.
Dodao je kako je u okviru primjene njegovih ovlasti vezano za sankcije, međunarodna zajednica pokazala da je spremna za drugačiji pristup.
"Uvijek smo spremni za dijalog i postizanje rješenja u institucijama da bi se ustavni poredak unaprijedio, a to moraju raditi izabrani predstavnici.
Nećemo mino sjediti dok neko nastoji narušiti mir i napredak postignut tokom 26 godina. Iako su aktivnosti Vlade RS razlog za zabrinutost, to ne znači da međunarodna zajednica može zanemariti aktivnosti u drugom entitetu. Od proteklih izbora, u FBiH nije imenovana nova vlada, kao ni u HNK. To se protivi osnovnim demokratskim principima i želji glasača. Ključna imenovanja u FBiH nisu izvršena, poput imenovanja sudija Ustavnog suda. To je vezano za Izmjene izbornog zakona o kojima pregovaraju DHZ i SDA, gdje je HDZ to koristio kao dio pregovora.
Nisu ažurirali postojeće zakone kako bi bili u skladu sa odlukama Ustavnog suda. Postoji izvještaj o narušavanja raspolaganja državnom imovinom. Nije postignut sporazum o reformi Izbornog zakona, usprkos pregovorima koje su podržali EU i SAD. Taj paket nije usvojen. Iako još ima vremena da se postigne sporazum, izbori će se ove godine održati u u oktobru, kao što su provedeni 2018. godine. Održavanje slobodnih izbora je obavezno", potcrtao je visoki predstavnik.
On je pozvao sve političke stranke u BiH da postupaju dostojanstveno.
"Nastavljam razgovarati sa političkim liderima u BiH i regiji, Srbiji, Hrvatskoj obližnjoj Mađarskoj. Iako se uvijek ne slažemo, cijenim njihove perspektive. Isto tako, što se tiče politike u nekoliko prijestolnica na Zapadnom Balkanu, oni su odgovorni za to, mi ćemo se ponovo vratiti na pravi put. Ruska Federacija je se povukla iz članstva u PIC-u, ali radit ćemo na pronalaženju rješenja u očuvanju mira i stabilnosti.
To će na neki način smanjiti i odlazak mladih i imajući u vidu važnost donošenja reformi, EU je važan partner i postoji široka prihvaćenost evropskih integracija. EU je otvorena za BiH i Zapadni Balkan, BiH i međunarodna zajednica su na raskrsnici. Šta će se dešavati, kako će međunarodna zajednica reagovati, utjecat će na Zapadni Balkan. Nadam se da će politički lideri u BiH u tome pronaći vrijednosti i da građani neće brinuti oko novog sukoba. To će međunarodnoj zajednici dati priliku da smanji svoj angažman u BiH. Dok to nije tako, iz svog iskustva znam da dejtonske institucije moraju tamo ostati kako bi pomogle BiH da ostvari održivi razvoj", zaključio je Schmidt.
