Ovog predvečerja medijima se proširila vijest da je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pozvao vlasti Republike Srpske "da se suzdrže od daljnjeg postupanja" u pogledu izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS koje uključuje i osnivanje rezervnog sastava policije u tom bh. entitetu.
Osim što je Schmidtova reakcija dosta "mlaka" i u kritici ovog poteza RS reklo bi se i obazriva i suzdržana, što je indikativno, imajući u vidu da je u BiH u toku udar na ustavni poredak iz entiteta RS, što namjeri uvođenja rezervnog sastava policije daje još opasniju dimenziju, evidentno je i da je ta reakcija faktički iznuđena i zakašnjela.
Kako je ranije OHR govorio o rezervistima
Naime, visoki predstavnik u BiH nije se sam i zvanično na stranici OHR-a oglasio o uvođenju rezervnog sastava policije RS, o čemu od jučer "bruji" država i na što su se kritički osvrnuli skoro svi političari u BiH, nego je njegova izjava uslijedila nakon novinarskog upita iz agencije Fena.
S druge strane, kada je Vlada RS, odnosno entitetska policija, pokušala rezervni sastav policije uvesti 2019. godine, tada se OHR oglasio saopćenjem za javnost na zvaničnoj internetskoj stranici, a to saopćenje je dostupno i danas.
Iako su 2019. političke prilike u BiH bile dosta stabilnije i u zemlji nismo imali čelnike entiteta RS u bjekstvu od pravosuđa koji prijete i oružanim suprostavljanjem ukoliko ih ko pokuša privesti pravdi, kao što imamo danas, tada je najava uvođenja rezervnog sastava policije u RS iz OHR-a ocijenjena između ostalog i kao "ugrožavanje stabilnosti i stvaranje tenzija".
Prije šest godina je najava formiranja rezervnog sastava policije u RS u Uredu visokog predstavnika okarakterisana i kao pokretanje "negativne spirale nepovjerenja i međusobnog nadmetanja, pa čak i straha", dok danas u OHR-u očigledno ne vide toliku opasnost od formiranja svojevrsne paravojske u entitetu u kojem "puzajući" državni udar, sve više "ustaje na noge".
Šta je Schmidtu nejasno i koga poziva na dijalog?
Sama činjenica da Schmidt u izjavi Feni obrazloženje o potrebi formiranja rezervnog sastava policijskih snaga RS, smatra "i dalje nejasnim", iako je potpuno jasno da MUP RS želi rezervnom sastavu entitetske policije dati ovlasti upravljanja migracijama i kontrolu granice, upućuju na to da je Schmidt ili "prespavao" veoma važan, po ocjeni stručnjaka, i segment narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma iz RS, ili nam sa svojom "reakcijom ali tek na medijski upit" o rezervnom sastavu policije u tom entitetu nagovještava neki novi pristup u odnosu na poteze iz RS.
Na to upućuje i dio Schmidtove izjave u kojoj on "poziva vlasti iz RS da se uključe u dijalog sa kolegama na državnom nivou i unutar Federacije BiH".
Naime, Schmidt ovim pozivom u potpunosti ignoriše realnu političku situaciju u BiH, u kojoj SNSD koji je ta vlast iz RS koju on zove na dijalog, provodi udar na ustavni poredak zemlje i Ustav BiH koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma za čije tumačenje i nadgledanje je upravo zadužen on, kao visoki predstavnik u BiH.
Schmidt kao da ne zna da SNSD dijalog želi voditi samo s pozicija neustavnih zakona i poteza i na platformi koja njega ne priznaje za visokog predstavnika.
Također, imajući u vidu Schmidtov izostanak samostalne reakcije na formiranje rezervnog sastava policije u RS, njegovo ignorisanje probijenih rokova za provedbu njegovog naloga od Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, o rješenju za sedam bh. institucija kulture, nemanju adekvatnog odgovora na udare na ustavni poredak BiH iz RS, kao i njegovo uzmicanje pred žestokim napadima i uvredama Milorada Dodika, teško se oteti dojmu da visoki predstavnik u BiH odustaje od "bonskih ovlasti" i konkretnih poteza.
Izgleda da ćemo u narednom periodu i na najflagrantnija kršenja i Ustava BiH i Daytonskog sporazuma samo slušati Schmidtove "pozive" i "upozorenja" onima koji to rade da to više ne čine.
A, u suštini, za njih, bez ikakvih posljedica i sankcija.