Njemačka je 20. januara obznanila zvanično kandidaturu bivšeg ministra poljoprivrede Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH. Konačno!, piše bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz Schilling za DW.
Posljednjih sedmica u medijima je o ovoj temi bilo prisutno mnoštvo teorija zavjere koje sveukupno nisu odgovarale istini.
Važno je napomenuti da ovom kandidaturom Njemačka preuzima "inicijativu da se zemlja ponovo pojačano dovede na međunarodnu političku agendu. Njemačka vlada ima veliki interes za razvoj BiH i podržava perspektivu članstva zemlje u EU", navedeno je na službenoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.
Njemačka podržava BiH
Ovom kandidaturom, čiji je prijedlog došao od njemačke kancelarke Angele Merkel, je prije svega jasno poručeno sljedeće: Ured visokog predstavnika neće biti ukinut, naprotiv. On treba sa novim snagama i novom politikom međunarodne zajednice ponovo dobiti na utjecaju u BiH. Sadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko i ja od oktobra 2020. godine govorimo stalno o "trećoj fazi" OHR-a. Ured visokog predstavnika postoji da bi osigurao civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma i ta njegova uloga nije završena. Postoji mnogo toga što se mora uraditi kako bi se podržala tranzicija Bosne i Hercegovine ka demokratiji i njen putu ka EU.
Pri tome može biti samo prednost to što Christian Schmidt razumije neke stvari o BiH.
Njemačka ne bi ni pokretala ovu inicijativu da misli kako sve treba ostati po starom. Naprotiv, ovo samo pokazuje da Njemačka podržava BiH. Iza kandidature Christiana Schmidta se ne krije, kako su neki zlonamjerno tvrdili, nekakav jednostrani postupak niti je ona uslijedila u tajnom dogovoru sa Rusijom, već u "uskoj koordinaciji sa međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira".
BiH mora promijeniti Ustav
Upravo smo proslavili 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma i o tome je objavljen čitav niz članaka i analiza. Bilo je također i nekih začuđujućih poziva da se bh. Ustav ne smije protresti i da se mora ostati na statusu quo su nerazumljivi i sa ovom kandidaturom nespojivi. BiH mora promijeniti svoj Ustav ako iz slijepe ulice želi izvući nefunkcionalnu državu. Demokratski principi moraju oživjeti i brojne presude Europskog suda za ljudska prava moraju konačno biti implementirane.
Želim ovdje spomenuti dvije zaista dobre analize o BiH: Wilson Center Paper https://www.wilsoncenter.org/publication/fixing-dayton-new-deal-bosnia-and-herzegovina i Democratization Policy Paper http://www.democratizationpolicy.org/wp-content/uploads/2021/01/DPC-Policy-Brief_But-Is-There-A-Strategy.pdf.
Obje analize sadrže brojne dobre prijedloge – i u ni jednoj od njih ne stoji da visoki predstavnik treba provesti promjene Ustava korištenjem Bonskih ovlasti (Bonn Powers). Uvijek je bio i uvijek će biti zastupan stav da promjene Ustava moraju napraviti Bosanci i Hercegovci sami. Tako je bilo u moje vrijeme, kada sam bio visoki predstavnik u BiH i tako mora ostati i ubuduće: Civilne inicijative moraju igrati glavnu ulogu – ali pri tome je podrška međunarodne zajednice apsolutno neophodna.
S radošću mogu zaključiti da u BiH u posljednje vrijeme ne nedostaje takvih incijativa. Upravo sam primio nekoliko upita u kojima se traži odgovarajuća pomoć u podršci takvim građanskim inicijativama.
Važna uloga OHR-a
Želim još jednom naglasiti da OHR nije slučajno u BiH, da je njegova uloga i dalje od velike važnosti, i da je potrebna snažnija politika međunarodne zajednice u BiH. Postoji tako mnogo drugih reformi i zakona, koji u nefunkcionirajućem parlamentu zemlje čekaju na implementaciju, jer tamo etnički kriteriji i dalje imaju prioritet, a blokade određuju svakodnevni politički život. Ovdje se međunarodna zajednica mora jače angažirati i dati podršku OHR-u i njegovom šefu.
Kao primjer uvijek navodim zakon protiv negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločina. Niko, ko ima barem malo empatije, ne može imati ništa protiv takvog zakona, ali parlamentarci u BiH ne uspijevaju usvojiti ovaj zakon.
U mojoj novoj knjizi "Proigrani mir u BiH" sam veoma često pisao o jednom veoma važnom momentu u istoriji: kada se naime u jednom političkom trenutku susretnu pozitivne, snažne ličnosti, onda može doći do velikih promjena. To da je svijet sada dočekao novog predsjednika SAD-a, Joe Bidena, koji je tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji 90-tih godina uvijek bio na pravoj strani, ne bi trebalo ni u BiH ostati bez značaja.
Ambasadori SAD i Velike Britanije su ove sedmice u svom zajedničkom blogu napisali da traže "voljne partnere" kako bi pomogli Bosni i Hercegovini. Sa ovom kandidaturom Christiana Schmidta Njemačka pokazuje da je spremna biti takav partner.
