Prof. dr. Sebija Izetbegović, direktorica sarajevskog KCUS-a, bila je gošća emisije Dobar dan BiH Hayat TV-a. Razgovor prenosimo u cijelosti.
Kako ocjenjujete trenutnu epidemiološku situaciju u BiH i u Kantonu Sarajevo? Koliko je situacija ozbiljna?
Situacija je vrlo ozbiljna, s obzirom na činjenicu da smo danas imali 80 novih pozitivnih slučajeva u KS. To je značajno najveći broj novozaraženih.
Znamo da je jedan od pacijenata na klinici Podhrastovi i premijer Federacije, gospodin Fadil Novalić. Javnost je veoma zainteresovana za njegovo stanje. Profesorice, kako se premijer trenutno osjeća, je li van životne opasnosti?
Premijer jeste van životne opasnosti. On je i jučer bio van životne opasnosti, ali s obzirom na kliničku sliku, on je hospitaliziran. Trebalo je da bude u kliničkim uslovima i da mi primijenimo svu terapiju koju primjenjujemo svim pacijentima sa istom kliničkom slikom. Dakle, on niti u jednom trenutku nije trebao kiseoničku podršku i sasvim je stabilan. Dobro diše, ali ima upalu pluća i prima adekvatnu terapiju.
Jesmo li kao društvo konačno postali svjesni opasnosti zaraze koronavirusom?
Pa to ja ne bih mogla da procijenim. Nisam sigurna. S obzirom na činjenicu, kada prođete gradom vidite ogroman broj ljudi koji nemaju osnovna zaštitna sredstva i koji ne poštuju fizičku distancu. Onda je jasno da nismo, vrlo vjerovatno. Ovaj porast broja novozaraženih pokazuje da očigledno nismo.
Profesorice, spominjete porast broja novozaraženih, koji je uzrok ovog naglog povećanja broja oboljelih u našoj zemlji? Je li to ukidanje mjera i opuštenost građana?
Ja mislim da je opuštenost građana. Ukidanje mjera ne bi moglo biti nešto što bi mene spriječilo ili bilo koga ko je društveno odgovoran da vodi računa o svom zdravlju i zdravlju bližnjih. Mislim da su se građani, ne selektivno i bespotrebno opustili do te mjere. Mi nismo imali osobito rigorozne, restriktivne mjere. Ali, eto nakon toga je došlo do naglog popuštanja i okupljanja velikog broja ljudi, nepoštivanje distance, nenošenje maske. Eto bilo šta je bilo. Sada imamo ovo stanje koje će vrlo vjerovatno biti gore.
Smatrate li da neke mjere treba vratiti s obzirom na to da su se građani opustili?
Mislim da bi neke mjere trebale da se vrate. Ali o tome treba da vode krizni štabovi računa. To je ipak njihov posao.
Može li ovaj porast broja oboljelih u nekom narednom periodu dovesti do kolapsa u zdravstvenim ustanovama?
Naravno da može. Moguće bi bilo da bude vrlo blizu tom scenariju. KCUS jedini na kantonu ima izolatoriji. Naš izolatoriji je kapaciteta 85 kreveta + 15 kreveta u slučaju baš neophodne potrebe. To bi moglo znači da bismo mogli da imamo 100 pacijenata. Ukoliko se to desi mi više nemamo gdje smještati pacijente. Ni Opća bolnica, ni KS nemaju prostore predviđene za pacijente oboljele od korone. Ne znam kako odgovorni misle da riješe takvo stanje. U svakom slučaju na 820 novozaraženih danas mi bi mogli u naredna 24 sata da primamo 5-10 novih pacijenata što bi bilo 62 u izolatoriju. Već smo dobili obavijest iz Goražda da oni nemaju nikakave uslove da brinu o svojim bolesnicima, tako da smo jučer primili dva teška pacijenta iz Goražda. Može biti da ih primimo 20 u narednih 24-48 sati. Mi to nikad ne možemo predvidjeti. Situacija jeste ozbiljna i može doći do kolapsa zdravstvenog sistema.
Jesu li medicinari u našoj zemlji sada dosta iskusniji za borbu s ovim virusom?
Medicinari su po prirodi svog posla poprilično iskusni. Naši doktori su izvanredno educirani ljudi. Mi znamo kako to da radimo. Nismo imali nikakvih problema. Imali smo sporadičnu infekciju uposlenika koji su se zarazili uglavnom van KCUS-a u nekim privatnim kontaktima. Ali u ovom trenutku mogu reći da imamo vrlo dobro obučen kadar da odlično odgovara na ovakvu situaciju za sad.
Profesorice, na UKCS-u se stalno vrše testiranja i to najpouzdanija i najpreciznija PCR-testiranja. Za ovaj način testiranja potreban je reagens. Početkom pandemije u svijetu je bila velika potražnja za reagensim. Imate li dovoljno reagensa i postoji li mogućnost nestašice?
Postoji mogućnost nestašice uz ovisnosti od pacijenata koji razviju simptome i budu upućeni na testiranje. PCR testovi se određuju ne kao reagensi ili reagens nego kao kompletni ili nekompletni. U svakom slučaju mi imamo dovoljno testova. Tako da nismo uplašeni. U epidemiju smo ušli sa 300 testova. Do sada smo ih uradili 40 hiljada.
Kažete, imate dovoljno testova, imate li dovoljno i zaštitne opreme?
Imamo dovoljno zaštitne opreme za potrebe koje imamo sad. Međutim, zaštitna oprema nam non-stop treba jer se ona koristi u ogromnim količinama. Mi smo jučer za 24 sata u izolatoriju potrošili 70 maski i troše se na stotine i stotine zaštitnih rukavica, mantila. Dakle, zaštitna oprema je nešto što nam treba što se mora stalno zanavljati.
S obzirom na to da pojedine države traže PCR-testove za prelazak granice, mogu li se uopće na UKCS-u i u okviru javnog zdravstvenog sistema KS-a raditi ovakvi komercijalni testovi?
Mi smo obavijestili javnost u više navrata da za sada ne radimo komercijalne testove zbog ogromnog pritiska. Mi testiramo sve iz naših suosnivačkih kantona. Ne možemo testirati u tom broju. Povukli smo sve uposlenike sa godišnjih odmora radi se u pet smjena. Ne možemo raditi komercijalne testove. Ti tesotvi zbog kojih su pacijenti, putnici vraćeni vjerovatno nisu urađeni u laboratorijama koji nisu priznati odnosno certificirani.
Kako komentarišete raspodjelu donirane medicinske opreme? Jesu li do zdravstvenih ustanova stigle donacije, konkretno do Kliničkog centra i kako je moguće da pojedine zdravstvene ustanove nemaju testova s obzirom na to da znamo da je u našu zemlju stigao ogroman broj testova?
Donatori to dijele na način na koji misle da je to potrebno. Ja ne mogu komentarisati način na koji su podijeljene donacije. Mi smo kapacitirani za nivo problema koji imamo. Ukoliko se situacija produbi prema ozbiljnoj krizi onda će nam trebati dodatnih sredstava. Svi su obaviješteni o svakoj donaciji koja je ušla u Klinički centar to je apsolutno transparentno. Ja lično ne znam kako su donacije dijeljene drugim zdravstvenim centrima.
Profesorice, lijepo je vrijeme, a porast broja oboljelih je zaista veliki. Ako je sada ovakva situacija, šta možemo očekivati od jeseni s pojavom obične gripe? Hoćemo li tada imati kapacitete da odgovorimo? Na koji način se možemo pripremiti za ovaj scenarij?
Kada dođe lošije vrijeme onda će ljudi provoditi vrijeme u zatvorenim prostorijama onda se opasnost usložnjava postaje mnogo veća. Ukoliko se korona superponira sa pojavom gripe ne jednom nego više tipova gripe naravno da će biti ozbiljna situacija.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacija pokazuju da rijetko osoba bez simptoma dalje prenosi koronavirus. Koliko su česti slučajevi asimptomatičnih prijenosnika bolesti ili takozvanih tihih prenosilaca?
Ja mislim da to nije tačan podatak. Da asimptomatski jesu vrlo opasno zbog toga što nemaju simptoma i što šire zarazu. Ja lično poznajem nekoliko ljudi koji imaju asimptomatsku pozitivnu koronu. Oni su u samoizolaciji, poštuju pravila, ne dolaze u kontakt s drugima jer postoji bojazan da bi prenjeli na druge. Asimptomatski jesu oni kojih se najviše bojimo.
Uprkos brojnim opstrukcijama, tim medicinara iz Bosne i Hercegovine otputovao je za Novi Pazar. Među njima i ljekari s UKCS-a. Vi ste se, profesorice, lično zalagali da medicinske ekipe iz naše zemlje stignu do Novog Pazara i pomognu kolegama i našem narodu u tom gradu. Sigurno imate povratne informacije. Koliko je ta pomoć trebala i koliko je dobrodošla Novom Pazaru?
Prije odlaska ove ekipe mi smo 10 dana prije u mnogo većem broju bili spremni da krenemo jer je u Sarajevu situacija bila pod kontrolom. Ali, dobili smo odbijenicu od Vlade Srbije tako da nismo mogli otići. Onda smo se uskladili sa potrebama u Sarajevu. poslali smo četiri ljekara u ekipi sa tehničarima ekipe medicinske pomoći Sarajevo. Oni su slali svoje redovne informacije o svom radu. Rekli su da je situacija tamo ekstremno ozbiljna. Da je bolnica preplavljena teškim bolesnicima. Da su uslovi rada jako loši. Oni su puno pomogli mi smo njih poslali da pomognu narodu i kolegama. Kao što znate tada u tom trenutku je bilo mnogo zaraženo ljekara i medicinskih sestara i tehničara. Kolege su se već vratile na posao tako da naši ljekari i sada rade s njima i do povratka u Sarajevo, radit će da im pomognu.
Za kraj, šta biste poručili građanima?
Poručila bih da, ono što sam svima jako dosadna, da obavezno nose maske. Poštuju fizičku distancu od 2 metra udaljenosti. Da borave u prostorima koji se prirodno zrače, da nisu stalno u klimama i ventilacijama koje su vrlo opasne. Redovno, ekstremno redovno peru ruke. Morat ćemo da nastavimo da živimo s koronom, to je više nego očigledno. Život se može vratiti uredovne tokove ako se budemo redovno čuvali.
