Evropa se suočava s rizikom od nestašica goriva već narednog mjeseca kako se posljedice krize na Bliskom istoku produbljuju, upozorio je direktor kompanije Shell.
Wael Sawan, izvršni direktor kompanije, rekao je da je globalni pritisak na snabdijevanje naftom i gasom već natjerao dijelove Azije da smanje potrošnju energije te da prijeti da se “efekat talasa” proširi prema zapadu u roku od nekoliko dana, piše ugledni britanski The Telegraph.
Kako spriječiti nestašice
Upozorio je da bi to moglo značiti da će evropske vlade morati ograničiti potražnju za energijom, korak koji nije poduzet još od energetske krize 2022. godine, kako bi se spriječile nestašice.
Oko jedne petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog gasa (LNG) zarobljeno je u Zaljevu nakon što je Iran zatvorio Hormuški moreuz.
Vojni izvori su u utorak rekli da Britanija predvodi napore da ponovo otvori ovu ključnu trgovačku tačku, pri čemu planeri razmatraju raspoređivanje dronova za otkrivanje mina sa unajmljenih civilnih “matičnih brodova”.
U međuvremenu, Donald Trump se priprema poslati padobrance za moguću kopnenu invaziju na ključna ostrva duž iranske obale. Ipak, američki predsjednik je u utorak također insistirao da se vode mirovni pregovori s Teheranom.
"JD Vance, potpredsjednik SAD, prvi put se razmatra kao pregovarač, jer Iran odbija razgovarati s izaslanicima Trumpa za Bliski istok, rekli su izvori za The Telegraph.
Izvori iz Zaljeva navode da Iranci ne žele sastanak sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, optužujući ih za “izdaju” tokom prethodnih nuklearnih pregovora prije početka rata.
Različite mjere štednje
Kako sukob ulazi u četvrtu sedmicu, Međunarodna agencija za energiju pozvala je zemlje da smanje potrošnju nafte i gasa poticanjem rada na daljinu, nižih ograničenja brzine na cestama i većeg korištenja javnog prevoza.
U Aziji, gdje su zemlje u velikoj mjeri zavisne od nafte i gasa sa Bliskog istoka, vlade su već uvele četverodnevnu radnu sedmicu, pozvale građane da manje koriste klima-uređaje i obustavile službena putovanja u inostranstvo.
Govoreći na industrijskoj konferenciji u Houstonu, Texas, Sawan je rekao da bi evropske vlade uskoro mogle morati poduzeti slične mjere.
"To je efekat talasa. Vidimo da južna Azija prva osjeti udar, zatim se to širi na jugoistočnu Aziju, sjeveroistočnu Aziju, a potom i na Evropu kako ulazimo u april.
Zato pokušavamo raditi s vladama kako bismo ih upozorili na mjere koje bi mogle biti potrebne, uključujući mjere na strani potražnje, upravljanje skladištima, nabavku zaliha i slično.”
Bankari su rekli da bi produženi energetski šok mogao gurnuti Britaniju u recesiju, dok je RAC Foundation naveo da su rastuće cijene goriva već koštale vozače stotine miliona funti dodatno na pumpama.
Vlada je u utorak navečer saopćila da prati situaciju, ali da Velika Britanija ima “raznovrsno i otporno snabdijevanje energijom”.
Izvori iz energetskog sektora također su upozorili da su potencijalne nestašice goriva malo vjerovatan “najgori scenarij” koji bi se ostvario samo ako bi se američko-izraelski rat s Iranom produžio do ljeta.
Dodatne prijetnje
Tržišta su u panici zbog sukoba, što je dovelo do rasta cijena nafte i gasa za 40% odnosno 60% u posljednje četiri sedmice.
Situaciju dodatno pogoršavaju prijetnje Irana da će napadati brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, čime je praktično blokirana petina svjetskih zaliha nafte i LNG-a u Zaljevu.
U Aziji je to izazvalo utrku za alternativnim izvorima – dovodeći zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje u konkurenciju s Evropom za isporuke iz Amerike, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i LNG-a.
Ashley Kelty, analitičar za naftu i gas u kompaniji Panmure Liberum, rekao je: “Mnogo američkih pošiljki sada se preusmjerava prema Aziji jer tamo plaćaju više.”
Nadolazeća recesija
Visoki izvor iz britanske energetske industrije priznao je da je scenarij koji opisuje direktor Shella “jedan od najgorih mogućih, ali i dalje sasvim moguć”.
Izvor je dodao: “Trenutno su ljudi manje zabrinuti za fizičku sigurnost snabdijevanja, a više za cijene.
Sjetite se da smo čak i na vrhuncu posljednje energetske krize, kada smo izgubili velike količine gasa iz Evrope, ipak uspjeli osigurati stabilno snabdijevanje.”
Međutim, dodali su: “Jasno postoji tačka, teško je reći tačno kada, možda u junu ili julu, kada cijene značajno porastu i pitanje postaje da li je Evropa uopće spremna to platiti.”
U tom trenutku, kažu, cijene bi mogle biti toliko visoke da domaćinstva i kompanije počnu same ograničavati potrošnju.
Ministri imaju ovlasti prema Zakonu o energiji da preuzmu kontrolu nad snabdijevanjem gorivom u vanrednim situacijama. Te ovlasti su ranije korištene 2000. godine kada su štrajkaši blokirali skladišta goriva.
Međutim, Adam Bell, bivši vladin zvaničnik za energetiku u konsultantskoj firmi Stonehaven, rekao je da ne vjeruje da je Britanija još blizu takve situacije.
Umjesto toga, očekuje da će ministri prvo posegnuti za “blažim” mjerama poput ograničenja brzine vožnje ili preporuka za rad od kuće prije nego razmotre strožije mjere. Dodao je: “Ako se nešto bude radilo kratkoročno, to će biti to.”
Kako bi se ublažio pritisak na energetiku, Evropska komisija je već pozvala države članice da smanje ciljeve skladištenja gasa za narednu zimu.
Odvojeno, u utorak su bankari s Wall Streeta rekli da Velikoj Britaniji prijeti recesija ako se šok cijena energije nastavi.
Morgan Stanley je naveo da bi Banka Engleske mogla povećati kamatne stope ako cijene energije ne padnu, što bi vjerovatno dovelo do ekonomskog pada do kraja 2026. godine, piše The Telegraph.