Imamo vrlo jasne znakove za to: treći val u Njemačkoj je već počeo, rekao je predsjednik berlinskog Instituta "Robert Koch", Lothar Wieler, novinarima u Ženevi. Brojke rastu već nekoliko sedmica.
"Jako sam zabrinut“, kaže Wieler i upozorava da se, unatoč vakcinisanju, trebaju poštivati epidemiološke mjere poput nošenja maske i održavanja fizičke distance. Wieler je vakcinaciju nazvao utrkom protiv mutirajućeg virusa.
Sedmodnevna incidencija, koja se već bila spuštala prema 50, porasla je jučer u Njemačkoj na 70 novozaraženih na 100.000 stanovnika, a u nizu gradova veća je od 100. U sedam dana broj novozaraženih u Njemačkoj porastao je za 21 posto, u Hrvatskoj za 22, u Norveškoj za 24, Poljskoj za 25, Danskoj za 35, Mađarskoj za 38 i Bugarskoj za 48 posto. U regiji najviše raste u BiH, za 34 posto u samo sedam dana, a u Srbiji za 13 posto. U Sloveniji broj novozaraženih stagnira. U Austriji je porastao za 11 posto u odnosu na protekle sedmice.
Vakcinisano je 5,7 miliona Nijemaca, odnosno 6,9 posto stanovništva, od kojih 3,2 posto dva puta. Ako ne dođe do prekida u proizvodnji i opskrbi vakcinom, šef RKI-ja vjeruje da bi 80 posto stanovništva moglo do jeseni biti imuno na virus. "U tom slučaju se sve mjere mogu ukinuti", istaknuo je Wieler.
"Teški mjeseci"
"Tu su još tri, četiri teška mjeseca: mart, april, maj, juni, a nakon toga će efekti vakcinacije postati vidljivi", rekla je kancelarka Angela Merkel u srijedu u online razgovoru sa zaposlenima na telefonima za psihološku pomoć.
"Tada će biti vidljivo bolje, ali sada je svaki dan težak", istaknula je.
Proljeće djelomično olakšava stvari, ali i čini da se epidemiološke mjere snažnije osjete. Epidemija zbog neizvjesnosti otežava i političku situaciju, kaže kancelarka.
"Pokušavamo graditi mostove, ali ne znamo prema čemu ih gradimo. Ni mi ne vidimo drugu obalu", iskrena je njemačka kancelarka.
Posebno je teško u pandemiji to što joj ne znate kraj. Potpuno je drugačije bilo u velikoj finansijskoj krizi prije nekoliko godina kad je bilo jasno što je potrebno učiniti: posrnule banke opskrbiti novcem. "Ni ja ne znam što nam još ovaj virus može prirediti, odnosno hoće li doći do novih mutacija i kako bi mogle djelovati", kaže kancelarka.
WHO je pandemiju koronavirusa proglasio 11. marta 2020. godine. U to je vrijeme u svijetu bilo 118.000 zaraženih te gotovo 4300 umrlih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u proteklih godinu dana imamo gotovo 120 miliona prijavljenih zaraza i 2,6 miliona umrlih od covida-19.
Mjere još na snazi
Šef Instituta "Robert Koch" isključio je skoro ukidanje epidemioloških mjera jer se očekuje da će se treći val razbuktati puno zaraznijim sojevima. Prošle je srijede Institut "Robert Koch" objavio da je na uzorku od 25.000 pozitivnih otkriven udio od 46 posto britanskog soja. Od početka sedmice u Njemačkoj su na snazi malo blaže mjere: ponovno su otvorene cvjećarnice i knjižare, vrtni centri i druge trgovine mogu biti otvoreni, ali tako da unaprijed naručuju kupce kad da dođu (dosad su radile samo trgovine s hranom). Dopušteni su susreti petero ljudi iz dviju obitelji, pod određenim uvjetima mogu se otvoriti muzeji, galerije, zoološki i botanički vrtovi.
Pod pritiskom javnosti, kojoj je dosta lockdowna, premijeri saveznih pokrajina prošle su sedmice na sastanku dogovorili plan otopljavanja u fazama, pa se najavljivalo da bi od 22. marta mogle biti otvorene terase restorana i kafića (također uz rezervaciju mjesta i termina), ali samo ako broj zaraženih ne bude rastao. Prije otvaranja bi sedmodnevna incidencija u regiji ili saveznoj državi morala biti manja od 100. Ako bi tri dana zaredom u određenoj regiji incidencija bila veća od 100, stupila bi na snagu stroža pravila.
Thorsten Lehr, profesor sa univerzitetu Saarland, rekao je za Spiegel kako njihove simulacije pokazuju da ćemo idućih tjedana prilično brzo vidjeti porast broja zaraženih: dijelom zbog opuštanja, a dijelom zbog širenja zaraznijeg soja. Najkasnije do kraja marta sedmodnevna incidencija će u cijeloj Njemačkoj premašiti 100, a to je vrijeme kad bi terase kafića trebale biti otvorene. Njemački naučnici računaju da je britanski soj 35 posto zarazniji od klasične varijante, a popuštanje (kod njih bitno slabije nego u Hrvatskoj) dovodi do 20 posto više kontakata u populaciji. Na pitanje hoće li sunce i lijepo vrijeme ublažiti pandemiju, Lehr je skeptičan. Veće UV zračenje i više temperature mogli bi otežati širenje virusa, no istodobno se i ljudi više druže, pa se ta dva faktora međusobno poništavaju.
Masovno testiranje
Nijemci se uzdaju u strategiju masovnog testiranja. Osim što bi građanima od aprila trebali biti dostupni besplatni brzi testovi koje će sami moći koristiti, a već se prodaju po trgovinama, svaki građanin imat će pravo na jedan brzi test tjedno koji provodi stručno osoblje u centrima za testiranje. Austrija je prva krenula s masovnim testiranjem i tako u veljači, uz besplatne testove, otvorila škole. Otkriveno je 1.500 zaraženih učenika, čime je spriječeno da neopaženo šire epidemiju. Međutim, i u Austriji raste broj zaraženih: u četvrtak ih je zabilježeno 2997, a u srijedu 2528.
Više njemačkih velikih firmi planira svojim zaposlenicima ponuditi brze testove u firmi ili kod kuće: Aldi Süd, Aldi Nord, Henkel, Metro, Rewe, RWE i Telekom, izvijestio je Rheinische Post. Trgovački lanac Metro planira dva testa sedmično po zaposleniku. Aldi Süd i Aldi Nord ponudit će zaposlenicima u trgovinama besplatno testiranje svakih sedam dana, Henkel bi svim zaposlenima poslao kući pet testova, a Deutsche Post je već proveo 46.000 testiranja u svojim poslovnicama.
