Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ponovio je da Ukrajina ima pravo da se brani kada je upitan o stavu alijanse o navodnim ukrajinskim napadima na rusko tlo, posebno o napadu dronova na Moskvu 30. maja.
"Sada imamo potpuno istu poziciju kao što smo imali na početku rata (punih razmjera)… Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine je eklatantno kršenje međunarodnog prava, dok je pravo na samoodbranu sadržano u UN-u Povelja“, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare 1. juna.
"Predsjednik Putin, Moskva, započeo je ovaj rat i oni ga mogu okončati - to je način da se stvori mir i stabilnost i da se osigura da nema dalje eskalacije rata."
Stoltenberg je dodao da su saveznici odlučni da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno, a to ne čini NATO stranim u sukobu.
"NATO ima dva zadatka – pružiti podršku Ukrajini kao i mi i spriječiti da ruski agresivni rat eskalira izvan Ukrajine", rekao je šef NATO-a.
Podsjetimo, nekoliko dronova gađalo je višespratnice u Moskvi tokom noći 30. maja. Ruski diktator Vladimir Putin optužio je Ukrajinu da je orkestrirala napad, tvrdeći da će Rusija odgovoriti "zrcalnim akcijama".
Mihailo Podoljak, savjetnik šefa ureda ukrajinskog predsjednika, negirao je umiješanost Kijeva u napad dronom.
Britanski i američki zvaničnici dali su oprečne izjave o napadu.
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly rekao je da Ukrajina ima "legitimno pravo da se (brani) unutar svojih granica, ali također ima pravo da projektuje silu izvan svojih granica kako bi potkopala sposobnost Rusije da projektuje silu u Ukrajinu".
U međuvremenu, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je, kako citira CNN, da "uopšteno gledano" Washington ne podržava napade unutar Rusije.
Više izolovanih napada dogodilo se unutar ruske teritorije od početka rata 24. februara 2022. godine.
Čini se da se ovi napadi prvenstveno fokusiraju na narušavanje infrastrukture koja podržava logistiku ruske vojske. Ukrajina nije preuzela odgovornost za većinu ovih napada, prenosi Kyiv Independent.
