Vršiteljica dužnosti predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez izjavila je u nedjelju da joj je „dosta“ naredbi iz Washingtona, dok nastoji ujediniti zemlju nakon što su Sjedinjene Američke Države zarobile njenog bivšeg lidera Nicolása Madura, piše CNN.
Rodríguez se od trenutka kada je dobila američku podršku da privremeno vodi zemlju kreće po tankoj liniji; pokušava zadržati Madurove lojaliste kod kuće, dok istovremeno nastoji osigurati da Bijela kuća bude zadovoljna.
Sada, gotovo mjesec dana nakon stupanja na novu funkciju, Rodríguez je pružila otpor SAD, usred stalnog pritiska, uključujući niz zahtjeva da Venecuela obnovi proizvodnju nafte.
„Dosta više naredbi iz Washingtona o političarima u Venezueli“, rekla je grupi naftnih radnika u gradu Puerto La Cruz, na događaju koji je prenosila državna televizija Venezolana de Televisión.
„Neka venecuelanska politika riješi naše razlike i naše unutrašnje sukobe. Ova Republika platila je veoma visoku cijenu suočavajući se s posljedicama fašizma i ekstremizma u našoj zemlji.“
Bijela kuća održava stalan pritisak na Venecuelu otkako su Maduro i njegova supruga Cilia Flores uhvaćeni u raciji početkom januara i prebačeni u SAD, gdje se bivši lider suočava s optužnicama.
Rodríguez, nekadašnja Madurova zamjenica, posljednjih sedmica insistira da SAD ne upravljaju Venecuelom, ali se jednako tako nije odlučila na otvoreni sukob s Washingtonom.
Američki predsjednik Donald Trump je neposredno nakon Madurovog hapšenja tvrdio da će SAD „upravljati“ Venecuelom, ali je kasnije podržao Rodríguez kao privremenu liderku zemlje. Početkom ovog mjeseca Trump je rekao da je telefonom razgovarao s vršiteljicom dužnosti predsjednice i pohvalio je kao „sjajnu osobu“. „Mislim da se veoma dobro slažemo s Venecuelom“, dodao je.
CNN je kontaktirao Bijelu kuću za komentar na najnoviju izjavu Rodríguez.
Potraga za stabilnošću
Tokom posljednjih 25 godina, naftom bogata socijalistička Venecuela bila je u stalnoj konfrontaciji sa SAD-om. Međutim, nakon svrgavanja Madura, Washington sada pokušava osigurati stabilan izvor vlasti u Caracasu.
Unutar zemlje ona ostaje podijeljena između Madurovih lojalista, ljevičarskih frakcija koje su se protivile smjeru vlade i takozvanih „Čavista koji nisu maduristi“ – pristalica pokojnog Huga Cháveza koji odbacuju Madura, optužujući ga da je izdao socijalističke ideale 21. stoljeća.
U međuvremenu, lideri venecuelanske opozicije i dalje posmatraju razvoj događaja, a njihova buduća uloga ostaje nejasna. Prošle sedmice Trump je rekao da bi volio vidjeti opozicionu liderku Maríu Corinu Machado „uključenu“ u rukovođenje zemljom na neki način. Machado je ranije ovog mjeseca ručala s Trumpom u Bijeloj kući, gdje mu je predstavila svoju Nobelovu nagradu za mir.
Nekoliko dana nakon američkih udara na Caracas početkom januara, Trumpova administracija iznijela je niz zahtjeva koje Venecuela mora prihvatiti, uključujući prekid veza s Kinom, Iranom, Rusijom i Kubom, te pristajanje da sarađuje isključivo sa SAD-om u proizvodnji nafte, rekla su tada CNN-u dva visoka zvaničnika Bijele kuće.
Očekivalo se i da Rodríguez da prioritet Trumpovoj administraciji i američkim naftnim kompanijama u budućoj prodaji nafte.
Venecuelina glavna pokretačka snaga ekonomije je nafta. Zemlja posjeduje najveće svjetske rezerve ekstra-teške sirove nafte, vrste koja zahtijeva složeniji i skuplji proces rafiniranja, ali je kompatibilna s američkim rafinerijama.
U izradi ovog izvještaja učestvovali su CNN-ovi novinari Ivonne Valdes Garay, Isabelle D’Antonio, Rocio Muñoz-Ledo i Mauricio Torres.