Zapadni Balkan potrebno je integrirati u Evropsku uniju jer je to najbolji način stabiliziranja stanja u tom dijelu evropskog kontinenta, objavili su šefovi diplomatija Hrvatske, Austrije i Slovenije - Gordan Grlić Radman, Alexander Schallenberg i Tanja Fajon.
"U svom govoru o stanju Unije 2023., predsjednica Evropske komisije von der Leyen ustvrdila je da je budućnost Zapadnog Balkana u EU. Time je ponoviča obećanje EU dano na historijskom Solunskom summitu prije 20 godina. U to vrijeme upravo su završili razorni ratovi u Jugoslaviji.
Promjena granica
Međunarodne granice su se promijenile s nezavisnošću Crne Gore i kasnije Kosova. I trebao se dogoditi val proširenja EU, s deset zemalja srednje i istočne Evrope koje su se pridružile 2004., Bugarskom i Rumunijom 2007. i Hrvatskom 2013.
Pokretačka snaga iza ovog procesa bila je snažna vizija ponovnog ujedinjenja evropskog kontinenta. Ali i snažna politička volja u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Evrope da postanu članice evropske porodice. Iz sličnih razloga zemlje Zapadnog Balkana bile su jednako motivirane za ulazak u EU.
No, ni nakon dvadeset godina Zapadni Balkan još nije ušao u Evropsku uniju. Ponekad se čak čini da je članstvo u EU postalo manje privlačno za regiju nego što je bilo prije dva desetljeća.
Budući da su se svijet i EU suočavali s nizom kriza u posljednja dva desetljeća, apetit Unije za proširenjem je oslabio.
U isto vrijeme, neke zemlje Zapadnog Balkana pokazale su ograničenu političku volju za provedbu prijeko potrebnih reformi EU, dajući skepticima proširenja EU argumente protiv njihove integracije.
Općenito, proces proširenja odvijao se sporije i s manje vidljivim i opipljivim rezultatima od očekivanih, što je dovelo do razočarenja i odlaska iz EU.
Od ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, članstvo u EU postalo je još privlačniji cilj za zemlje Istočnog partnerstva – Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju.
Istovremeno, zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s dosad neviđenim izazovima za svoju stabilnost, kao i s pojačanim vanjskopolitičkim dilemama. Međutim, također raste svijest o novom prozoru mogućnosti za proširenje, povećavajući očekivanja u odnosu na EU.
Manje birokratije
Pozdravljamo to što EU sada pristupa proširenju iz više geostrateške i manje birokratske perspektive nego prije. Prošlogodišnja odluka o dodjeli statusa kandidata Bosni i Hercegovini temeljila se na strateškim promišljanjima.
Sve je veća spoznaja da je politika proširenja najmoćniji stabilizirajući instrument EU. Ipak, novi strateški pristup EU neće sniziti standarde proširenja. Potpuna provedba reforme i dalje je ključna.
Trenutna situacija prilika je i za Evropsku uniju i za Zapadni Balkan da pokažu više strateške dalekovidnosti, da u potpunosti povrate svoj kredibilitet proširenja i ojačaju međusobno povjerenje, od kojih su neka izgubljena tokom godina.
Zapravo, bez daljnjeg odgađanja trebalo bi poduzeti neke konkretne korake.
Prvo, Evropska unija mora otvoriti pregovore o članstvu u EU s Bosnom i Hercegovinom do kraja ove godine.
Drugo, Crna Gora mora nastaviti reformski put u EU, što ovisi o formiranju nove vlasti u zemlji. Treće, pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom moraju napredovati.
U Sjevernoj Makedoniji sljedeći koraci ovise o sposobnosti zemlje da donese potrebne ustavne promjene. Najnoviji slučaj je podsjetnik da države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana moraju igrati odgovornu ulogu i suzdržati se od predstavljanja bilateralnih problema i sporova, koji nisu povezani s procesom pristupanja.
Integracija novih članica
Na strani EU sve više se zahuktava rasprava o potrebnim institucionalnim i finansijskim pripremama za integraciju novih članica.
Međutim, to ne bi trebao postati izgovor za odgodu procesa proširenja za naše zapadnobalkanske partnere. Moramo odmah početi provoditi postojeće prijedloge kako bismo ubrzali proces proširenja.
Institucije EU moraju biti kreativnije u prilagođavanju procesa proširenja današnjim potrebama. Proces bi trebao biti manje složen i više usmjeren na rezultate.
Moramo je učiniti opipljivijom za građane i povezati napredak reforme s konkretnim dobrobitima. Također se moramo dinamičnije angažirati sa zemljama Zapadnog Balkana, kako bi one stvarno mogle osjetiti otkucaje srca Bruxellesa.
Od juna 2022. postoji jasan zadatak Evropskog vijeća da unaprijedi postupnu integraciju već tokom procesa proširenja.
U junu 2023., kao "Prijatelji Zapadnog Balkana" zajedno s našim kolegama iz Češke, Grčke, Italije i Slovačke, pozvali smo institucije EU da predstave jasnu agendu za postupnu i ubrzanu integraciju u koracima konkretne provedbe do 2024. i kasnije.
Prava vrijednost
To bi se trebalo temeljiti na poštenom i rigoroznom uvjetovanju, kao i na načelu vlastitih zasluga. Vidimo mnogo mogućnosti, od češćih poziva našim zapadnobalkanskim kolegama u Vijeću za vanjske poslove do otvaranja drugih područja politike poput obrazovanja, nauke, prometa ili trgovine za njihovo postupno uključivanje.
Prava vrijednost proširenja EU leži u njegovoj transformativnoj sposobnosti: pomaganje zemljama da podignu životni standard za svoje građane i stvaranje prosperitetnih okruženja u kojima mladi mogu ispuniti svoje snove.
Naši partneri sa zapadnog i istočnog Balkana zaslužuju ovu priliku, a građani EU imat će koristi od veće stabilnosti i prosperiteta izvan sadašnjih granica EU
Proširenje EU nije jedna od mnogih političkih opcija - to je geostrateška nužnost dana", naveli su Fajon, Schallenberg i Grlić Radman u zajedničkom saopćenju.
