Rok za registraciju državljana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, a žele glasati na Općim izborima zakazanim za 4. oktobar 2026. godine, ističe danas. Prema podacima Centralne izborne komisije, 49.974 državljana BiH otvorilo je korisnički nalog za prijavu. Uslove ispunjava 31.303 prijave, dok je 7.511 u postupku obrade.
Nakon isteka roka CIK BiH će izvršiti obradu i potvrdu pristiglih prijava, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registrovanih za glasanje izvan Bosne i Hercegovine.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH i predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", kaže za Raport da, ukoliko uzmemo u obzir koliko građana s pravom glasa živi van teritorije Bosne i Hercegovine a koji mogu koristiti biračko pravo da glasaju i putem pošte, onda je odziv jako mali.
'Za slobodu ćemo se morati izboriti sami'
Kaže da je teško govoriti o razlozima i možemo ih samo pretpostavljati. Napominje kako birače mogu privući politički subjekti ako ih ubijede da će ispuniti svoja programska predizborna obećanja.
'Možda je to nepovjerenje u sam izborni proces, nepovjerenje u političke stranke koje će učestvovati u izborima. Sigurno da ima udjela i to što ne vjeruju u kredibilitet i integritet izbornog procesa u Bosni i Hercegovini koji će, istina, biti daleko veći s obzirom na to da imamo nove tehnologije. U BiH na biračkim mjestima će biti skeneri i biometrijska identifikacija birača, a stvar je aktivnosti političkih stranaka kako u BiH tako i van BiH oni snose najveću odgovornost i kada je u pitanju izlaznost građana kako u BiH tako i onih koji žive van BiH. Jako teško se odlučiti za koga glasati, s obzirom na to da evo i u ovoj nezakonitoj izbornoj kampanji, koja je započela, prije zvanične, zakonom predviđene, izborne kampanje, vidimo da se krši Izborni zakon upravo od onih koji bi trebalo da ga poštuju, koji je jedan od najvažnijih zakon u pravnom sistemu', kaže Šehić.
Naš sagovornik sa žaljenjem konstatuje da se izgubilo povjerenje u politiku koja bi trebalo da ima častan značaj u jednom društvu, da se vodi u javnom i općem interesu svih građana. Navodi kako smo svjedoci da je politika u BiH postala i veliki biznis, da se vodi više računa o uskostranačkim, klijentelističkim i ličnim interesima. Podsjeća da se vrlo često ne biraju sredstva da bi se dobila stolica u zakonodavnoj vlasti.
'Još nemamo ni slobodne ni poštene izbore, za slobodu ćemo se morati izboriti sami, da ne dozvolimo da nas neko može ucjenjivati da moramo glasati za određenog političkog subjekta, prijetiti nam. To je zadatak nas građana da počnemo glasati radi sebe i svoje bolje budućnosti, radi budućnosti onih koji dolaze u BiH nakon nas jer i mi imamo obavezu da ipak se izborimo za državu vladavine prava, gdje će se poštivati ljudska i građanska prava, socijalna prava, naročito kad živite u ekonomskoj krizi. Međutim, mi još ne znamo programe političkih stranaka. Čitava ova nezakonita kampanja svodi se na diskreditaciju političkih protivnika. Neko ko želi biti u zakonodavnoj vlasti, a u ovom periodu krši Izborni zakon, postavlja se pitanje njihove moralnosti, političke odgovornosti ne samo prema građanima, nego i prema državi. Pošto ovdje ne postoji taj ustavni patriotizam da poštujemo Ustav i zakone ove države, onda imate ovakvo ponašanje. Sigurno i ta činjenica ukazuje da i oni koji bi trebali biti predvodnici i najveći zagovornici vladavine prava i poštivanja zakona, ako ga krše, onda se gubi povjerenje u politiku koja može biti jako časno i moralno zanimanje', napominje Šehić.
Mnogi očekuju da će uvođenje izbornih tehnologija značiti i pravednije izbore. Šehić dijeli takvo mišljenje.
'Rezultati izbora će sigurno biti pravedniji jer se isključuje ljudski faktor upotrebom nove tehnologije, u prvom redu mislim na biometrijsku idenfitikaciju birača kojom će se onemogućiti da jedan glasač glasa više puta sa različitim ličnim kartama, neće se moći dozvoliti da neko glasa van predviđenog vremena. Jako je bitna upotreba skenera, jer će se onemogućiti zloupotreba neiskorištenih glasačkih listića nakon zatvaranja biračkih mjesta. Bili smo svjedoci ranije da su se oni zloupotrebljavali, da su se kasnije falsifikovali potpisi na izvodima iz centralnog biračkog spiska', navodi Šehić.
Dalje pojašnjava kako više neće biti mogućnosti da dio neodgovornih članova biračkih odbora, a većinu njih predlažu političke stranke, poništavaju važeće glasačke listiće ukoliko vide da njihov politički favorit nije dobio glas.
Vratiti kredibilitet izbornog procesa
'S te strane će se u mnogo čemu onemogućiti izborne malverzacije na dan izbora i one će vratiti kredibilitet izbornog procesa. Međutim, kršenje Izbornog zakona počinje i prije dana održavanja izbora, prijetnjama i ucjenama. Mnogi su se zaposlili u institucijama ove države i drugim ustanovama upravo zbog zloupotrebe od strane političkih subjekata, tako da su prinuđeni da moraju glasati, vrlo često i protiv svoje izborne volje. Slobodni izbori još neće biti upotpunosti ostvareni', zaključuje Šehić za Raport.