Rim bi mogao postati jedno od prvih mjesta u Evropi u kojem će se testirati novo saobraćajno rješenje koje bi moglo promijeniti način upravljanja raskrsnicama. Uz tradicionalna crveno, žuto i zeleno svjetlo, uskoro bi se mogao pojaviti i četvrti signal, bijelo svjetlo namijenjeno komunikaciji s modernim vozilima.
Do sada su saobraćajna pravila određivali klasični semafori: crveno svjetlo znači zaustavljanje, žuto upozorava na promjenu, a zeleno dozvoljava prolazak. Većina vozača svakodnevno ih prati gotovo automatski, bez posebnog razmišljanja o njihovoj ulozi.
Međutim, razvoj autonomnih vozila i povezanih saobraćajnih sistema uskoro bi mogao promijeniti tu praksu. Novo bijelo svjetlo ne bi bilo prvenstveno namijenjeno vozačima, već komunikaciji između vozila i saobraćajne infrastrukture.
Prema pisanju magazina Elle, bijelo svjetlo dio je digitalnog saobraćajnog sistema u kojem vozila i infrastruktura razmjenjuju podatke u stvarnom vremenu. Najveću korist od takvog sistema trebala bi imati autonomna vozila, koja mogu međusobno usklađivati svoje kretanje.
Kada se na semaforu pojavi bijeli signal, vozači bi, u suštini, trebali pratiti tok saobraćaja ispred sebe. Autonomna vozila tada bi samostalno koordinirala svoje kretanje i upravljala prolaskom kroz raskrsnicu, dok bi ostali učesnici u saobraćaju pratili njihov ritam.
Na taj način dio odluka koje danas donose pojedinačni vozači bio bi prepušten inteligentnom, umreženom saobraćajnom sistemu.
Sjedinjene Američke Države već nekoliko godina analiziraju potencijal ovakvog rješenja. Studija Univerziteta Sjeverne Karoline iz 2023. godine pokazala je da bi, uz dovoljan broj autonomnih vozila na cestama, gužve i vrijeme čekanja na raskrsnicama mogli biti znatno smanjeni.
Računarske simulacije pokazale su da bi raskrsnice s novim sistemom radile efikasnije i omogućile brži protok vozila.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje brojni izazovi. Da bi sistem funkcionisao na optimalan način, na cestama bi morao biti dovoljno veliki broj autonomnih vozila. U suprotnom bi se saobraćaj i dalje morao odvijati uz pomoć klasične signalizacije.
Uvođenje novog sistema zahtijevalo bi i značajnu modernizaciju postojeće saobraćajne infrastrukture. Zamjena velikog broja semafora donijela bi visoke troškove i zahtijevala složene tehničke zahvate.
Zbog toga se kao najpogodnija mjesta za početna testiranja spominju luke, industrijske zone i druga ograničena područja u kojima se tehnologija može sigurnije razvijati i provjeravati.
Rim je tako napravio prvi korak ka mogućoj budućnosti saobraćaja. Bijeli signal još je u fazi testiranja, ali smjer razvoja cestovnog saobraćaja postaje sve jasniji – prema većoj povezanosti vozila, infrastrukture i umjetne inteligencije.