Predstavnički dom PSBiH u petak bi trebao razmatrati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici Nihad Omerović, Jasmin Imamović i Predrag Kojović.
Riječ je o izmjenama kojima bi se omogućilo policijskim službenicima na nivou države da i nakon navršenih 40 godina staža ostanu raditi do 60 godine života.
Predlagači su, kako su isticali javno, imali namjeru da se s ovim izmjenama riješi nedostatak policijskog kadra u agencijama na državnom nivou , omeđutim ispostavilo se da bi ove izmjene najviše pogodovale rukovodećem kadru u SIPA-i, Grnaičnoj policiji i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH , kojima bi bilo omogućeno da nastave raditi do kraja 2028. godine uprkos tome što su već ove godine, stekli uvjete za penzionisanje ili bi ih stekli u međuvremenu, o čemu je Raport već pisao.
Državni poslanik Šerif Špago i predsjedavajući Kluba poslanika SDA u izjavi za Raport kaže da poslanici SDA neće podržati ove izmjene, a za njih je posebno sporno to što bi rukovodioci policijskih agencija imali isključivo pravo da po svom izboru određuju ko može ostati da radi u nekoj agenciji i nakon što je stekao uvjete za penziju.
Za SDA je posebno sporno da bi u slučaju usvajanja ovog zakona i Darko Ćulum, direktor SIPA-e koji se odazvao u martu pozivu secesioniste Milorada Dodika da napusti ovu državnu agenciju,a onda se nakon neopravdanog četveromjesečnog odsustva vratio u Agenciju, mogao određivati ko će od onih što su stekli uvjete za penziju ostati da radi, a ko neće
'Mi smo stava da su izmjene ovog zakona neprihvatljive. Bez obzira na to što je sad smanjeno da policijski službenici mogu umjesto do prvobitno predloženih 65 godina raditi do 60 godine, iako ispunjavaju uvjete za penziju. Ove izmjene nisu uključile analize i stav resornog ministarstva i pogotovo zbog nedostatka takvih opsežnih analiza i stava resornog ministarstva ne trebamo donositi ovaj zakon. Pogotovo ne trebamo omogućiti rukovodiocima policijskih agencija da oni određuju kome će nakon stečenih uvjeta za penziju produžiti ili neće produžiti radni odnos, odnosno da oni budu ti koji će o tome donositi podzakonske akte. Posebno nam je neprihvatljivo da osoba poput direktora SIPA-e da nakon što je napustio direktorsko mjesto i na tu se poziciju vratio bez zakonskog osnova, da on sutra odlučuje ko može ostati da radi, a ko ne može i nakon sticanja uvjeta za penzionisanje '- kaže Špago za Raport.
Dalje, Špago ističe ako i postoji mogućnost da se s ovim zakonom riješe neki od problema nedostatka policijskog kadra u agencijama na državnom nivou, onda to,prema njegovom mišljenju treba definirati na drugi način.
Također, Špago ukazuje i na to da informacije iz policijskih struktura na nivou BiH idu u prilog tvrdnjama da se na ovaj način pogoduje samo visokopozicioniranim policijskim službenicima.
'Zakonski treba decidno regulisati ko može ostati da radi u policijskim agencijama i nakon stečenih uvjeta za penziju .Ti kretiriji trebaju biti regulisani zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH,a ne nekim podzakonskim aktom koji će donositi rukovodioci agencija. Zakon treba precizno definirati kriterije. Mi smatramo da u policijskim agencijama nedostaje kadrova s nižim činovima, to su policajci, stariji policajci i narednici koji prema našim informacijama i nisu masovnije zainteresirani da ostanu u službi, tako da bismo mi u stvari s ovim izmjenama zakona omogućili samo aktuelnim rukovodiocima koji nisu provodili unapređenja, odnosno ljude su držali u činovima dugo vremena , tako da su nama izmjene u tom pravcu neprihvatljive .Informacije koje dolaze iz policijskih struktura, također govore da je ovo pogodavanje onima s visokim činovima i zato smo protiv izmjena ovog zakona na predloženi način'- zaključuje Špago.
Podsjećamo, Sindikat SIPA-e je poveo interno glasanje među članstvom o predloženim izmjenama Zakona o policijskim službenicima BiH i od 379 članova koji su glasali, samo njih 10 je bilo pza donošenje ovog zakona, dok je 369 članova Sindikata SIPA-e bilo protiv usvajanja ovih izmjena.
Stoga i predlagači izmjena i oni koji ga podržavaju, moraju se zapitati čiji je interes da ovaj zakon bude usvojen. Policajaca koji su na terenu, koji imaju najniža primanja i čija bi penzija bila u visini plate, sigurno nije. Raport je ranije pisao o tome da bi od izmjena ovog zakona najviše profitirali kadrovi koje je postavio u policijske agencije SNSD i HDZBiH.
Onaj dio visokopozicioniranih kadrova koji su imenovani iz bošnjačke kvote,a ostali bi da rade i nakon penzionisanja uglavnom je odan trenutnim rukovodiocima, poput Darka Ćuluma i kada bi izmjene zakona bile usvojene, upravo takve on bi i ostavio u službi i nakon penzionisanja.
A, odgovor na pitanje, jesu li takvi kadrovi interes probosanske i državne politike, jasno je vidljiv.