Lokalni izbori 2020. godine u Doboju ostali su upamćeni po ozbiljnim optužbama za izborne krađe i nepravilnosti, zbog čega su rezultati u ovom gradu tada poništeni, a izbori ponovljeni početkom 2021. godine. Iako je prošlo skoro šest godina za neke od događaja koji su obilježili izbore u Doboju ni do danas nisu dobili pravosudni epilog.
Podsjećamo na izborima u Doboju 2020. godine SNSD-ova Sanja Vulić osvojila je 22.245 glasova kao kandidatkinja za gradsku skupštinu.Međutim, na ponovljenim izborima, osvojila je svega 4.782 glasa što je za oko 17.500 glasova manje.
CIKBiH podnio prijave
Ovaj primjer često se uzima kao ilustrator kako su u Doboju dopisivani i lažirani galsovi.
Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, aktuelizirala je pitanje izbornih krađa u Doboju i tražila je od Okružnog javnog tužilaštva pregled postupanja po krivičnim prijavama koje se odnose na te izbore.
Riječ je o prijavama koje je ranije podnijela Centralna izborna komisija BiH zbog sumnji u brojne nepravilnosti tokom izbornog procesa.
Podaci pokazuju da su nadležni organi formirali ukupno 122 predmeta. Iako na prvi pogled djeluje da je pravosuđe reagovalo, jer je 114 predmeta već okončano, detaljniji uvid otkriva znatno složeniju sliku.
U čak 80 slučajeva podignute su optužnice i potvrđene pred sudom, što ukazuje da je postojao osnov sumnje za krivično gonjenje u velikom broju prijavljenih nepravilnosti.
Međutim, sudski epilog ne daje tako jednoznačnu sliku. Do sada je doneseno 67 presuda, ali samo 22 su pravosnažne. Od toga je tek 12 osuđujućih, dok je 10 oslobađajućih presuda postalo konačno nakon što su odbijene žalbe tužilaštva.
Posebno je značajno da je u čak 40 predmeta donesena oslobađajuća presuda na koju su tužioci uložili žalbe, što znači da pravosudni postupci još traju i da konačne odluke tek predstoje. U pet slučajeva sud je već prihvatio žalbe, ukinuo oslobađajuće presude i vratio predmete na ponovno suđenje.
Osim sudskih postupaka, u 30 predmeta naređeno je provođenje istrage, dok su tri istrage obustavljene. Jedan predmet proslijeđen je drugom tužilaštvu. Istovremeno, osam predmeta i dalje je u fazi istrage protiv nepoznatih počinilaca, što dodatno usložnjava proces utvrđivanja odgovornosti.
Otvorena pitanja
Ovi podaci otvaraju niz važnih pitanja. Prije svega, činjenica da je formirano čak 122 predmeta na osnovu izbornih prijava govori o ozbiljnom obimu sumnji u regularnost izbornog procesa u jednom gradu. Kada se tome doda veliki broj optužnica, jasno je da nepravilnosti nisu bile sporadične, već sistemske.
Istovremeno, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda u odnosu na ukupan broj predmeta ukazuje na probleme u dokazivanju, dugotrajnost postupaka ili nedovoljnu efikasnost sistema. Veliki broj oslobađajućih presuda koje se osporavaju žalbama dodatno govori o pravnoj neizvjesnosti i sporosti procesa.
Na kraju, ovakve brojke ukazuju na masovnost izbornih manipulacija i na ograničene kapacitete sistema da na njih brzo i efikasno odgovori.
Ovo je također još jedan primejr i dokaz da je BiH prijeko potrebno uvođenje savremenih izbornih tehnologija od biometrijske identifikacije birača do skenera glasačkih listića i digitalne kontrole procesa. Bez takvih rješenja, prostor za manipulacije ostaje širok, a povjerenje građana u izbore nastavlja da slabi.
Brojke iz Doboja, u tom smislu, nisu samo statistika , one su posljednje upozorenje.