Ako imate dijabetes tipa 2, znate koliko je važno pratiti unos ugljikohidrata. No, ne utječu samo ugljikohidrati na nivo glukoze već udio vlakana, proteina i masti u hrani također utječe na to kako će ta hrana djelovati na nivo šećera u krvi.
Hrana s visokim glikemijskim indeksom (GI), poput bijelog hljeba i slatkih napitaka, može brzo povisiti šećer, dok hrana s niskim GI-jem djeluje blaže, piše Everyday Health, portal koji se bavi temama o zdravlju.
U nastavku pogledajte kojih šest namirnica mogu povisiti šećer u krvi i savjete kako ih ipak uklopiti u uravnoteženu prehranu.
Rafinirane žitarice (bijeli hljeb, tjestenina, riža)
Rafinirane žitarice sadrže manje vlakana. Vlakna su vrsta ugljikohidrata s brojnim koristima. Ne probavljaju se u tijelu, ali utječu na zdravlje crijeva i mogu usporiti probavu, što pomaže u regulaciji šećera u krvi.
Kada je moguće, birajte integralne varijante – hljeb od cjelovitog brašna, smeđu rižu, integralnu tjesteninu – koje su bogatije vlaknima.
Ako jedete bijele žitarice, kombinirajte ih s povrćem, nemasnim mesom i zdravim mastima kako bi se smanjio njihov utjecaj na šećer u krvi.
Zaslađena pića (sokovi, ledeni čaj, gazirana pića)
Ova pića sadrže velike količine šećera, bez korisnih nutrijenata poput vlakana ili proteina. Također ne pružaju osjećaj sitosti.
Idealno ih je potpuno izbaciti. Ako žudite za slatkim okusom, odaberite gaziranu vodu bez šećera ili vodu s kriškama voća.
U slučaju niskog šećera (hipoglikemije), mala količina soka može pomoći. Možete popiti pola čaše soka, ali obavezno provjerite nivo šećera.
Brza hrana
Osim što je kalorična i masna, brza hrana često sadrži puno skrivenog šećera – u pecivima, umacima, pohanju i pićima.
Ako je brza hrana jedina opcija, izbjegavajte gazirana pića i birajte manju porciju. Umjesto krompirića, uzmite salatu s laganim preljevom. Čak i dijetalna pića mogu potaknuti želju za slatkim.
Sušeno voće
Voće je bogato vitaminima, mineralima, antioksidansima i vlaknima, no sušeno voće sadrži puno šećera – jedna sušena kajsija sadrži gotovo jednako šećera kao cijela svježa.
Birajte svježe ili zamrznuto voće bez dodatnog šećera. Ako kupujete konzervirano voće, birajte ono u vodi, a ne u sirupu, a ako jedete sušeno pazite na količinu.
Škrobno povrće (krompir, kukuruz, grašak)
Krompir, grašak i kukuruz sadrže više ugljikohidrata od neškrobnog povrća poput brokule, karfiola i kupusa, ali nemojte ih izbjegavajte potpuno.
Škrobno povrće sadrži korisne nutrijente, a neka su i bogatija vlaknima od neškrobnog povrća. Važno je brojati škrobno povrće kao izvor ugljikohidrata i kombinirati ga s mastima, vlaknima i nemasnim bjelančevinama kako bi se izbjegli nagli skokovi šećera.
Biljna mlijeka (posebno zobeno i rižino)
Iako djeluju kao zdravija alternativa, mnoga biljna mlijeka imaju visok udio šećera i visok glikemijski indeks – posebno rižino mlijeko.
Ako pijete biljna mlijeka odaberite nezaslađeno sojino mlijeko jer ono ima najniži GI i više proteina. Uvijek provjerite deklaraciju i birajte varijante bez dodanog šećera.