Kapilari su najmanji krvni sudovi u krvotoku, ali imaju ogromnu ulogu u funkcionisanju organizma. Oni povezuju arterije i vene i omogućavaju da kisik i hranjive materije stignu do ćelija.
Kada razmišljamo o krvnim sudovima koji prenose krv kroz tijelo, često zaboravimo na najmanje među njima kapilare. Međutim, upravo oni dopremaju ono što je ćelijama potrebno i uklanjaju otpadne materije.
Kapilari se nalaze svuda gdje se arterije i vene spajaju. Oni snabdijevaju ćelije kisikom i hranjivim materijama, ali istovremeno uklanjaju ugljen-dioksid i druge otpadne proizvode.
To su najmanji krvni sudovi u tijelu, prečnika oko 5 mikrometara. Toliko su uski da crvena krvna zrnca kroz njih prolaze gotovo jedno iza drugog.
Njihovi tanki zidovi omogućavaju razmjenu tečnosti, gasova i hranjivih materija između krvi i tkiva.
Vrste kapilara
Postoje tri osnovne vrste kapilara:
Fenestrirani kapilari – imaju male otvore koji omogućavaju brzu razmjenu materija. Nalaze se u bubrezima, tankom crijevu i endokrinim žlijezdama.
Kontinuirani kapilari – omogućavaju prolazak samo manjih molekula i nalaze se u nervnom sistemu, mišićima i masnom tkivu.
Sinusoidni kapilari – imaju veće otvore i nalaze se u jetri i slezeni.
Zašto su kapilari važni?
Kapilari povezuju cijeli cirkulatorni sistem. Arterije prenose krv bogatu kisikom od srca prema organima, vene vraćaju krv sa manje kisika nazad, dok kapilari omogućavaju razmjenu materija između krvi i ćelija.
Oni podržavaju rad brojnih organa:
Mozga – učestvuju u stvaranju krvno-moždane barijere koja štiti mozak.
Bubrega – pomažu u filtriranju krvi i stvaranju mokraće.
Jetre – uklanjaju oštećene krvne ćelije i određene štetne materije.
Pluća – omogućavaju ulazak kisika i uklanjanje ugljen-dioksida.
Tankog crijeva – prenose hranjive materije iz hrane do ćelija.
Koštane srži – omogućavaju ulazak novih krvnih ćelija u krvotok.
Problemi koji mogu zahvatiti kapilare
Pucanje kapilara je česta pojava, a mogu ga izazvati čak i jak kašalj ili povraćanje. Tada se na koži mogu pojaviti sitne crvene tačkice poznate kao petehije.
Druga stanja koja mogu uticati na kapilare uključuju:
- sindrom kapilarnog curenja,
- upalu krvnih sudova (vaskulitis),
- abnormalne promjene krvnih sudova,
- određene bolesti oka,
- rijetke tumore krvnih sudova.
Simptomi koji mogu ukazivati na problem s kapilarima
Mogu se javiti:
- mučnina,
- vrtoglavica,
- glavobolja,
- oticanje,
- umor,
- osip na koži,
- promjene boje kože,
- krvarenje iz nosa,
- anemija,
- problemi sa vidom.
Kada treba potražiti pomoć ljekara?
Posebnu pažnju zahtijevaju:
- učestalo pucanje kapilara,
- povećani krvni sudovi na nogama,
- utrnulost ili trnjenje jedne strane tijela,
- bol u nogama nakon male fizičke aktivnosti,
- iznenadne promjene vida.
Kako se provjerava zdravlje kapilara?
Ljekari mogu koristiti različite pretrage, uključujući:
- analize krvi,
- magnetnu rezonancu,
- angiografiju,
- PET skeniranje,
- pregled očiju,
- OCT pregled oka.
Kako sačuvati zdravlje kapilara?
Kapilarima je potrebna ista njega kao i drugim krvnim sudovima. Stručnjaci preporučuju:
- najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti pet dana sedmično,
- ograničen unos alkohola i kofeina,
- održavanje zdrave tjelesne težine,
- izbjegavanje pušenja,
- redovne preglede vida.
Važno je kontrolisati i bolesti koje mogu oštetiti krvne sudove, poput:
- dijabetesa,
- povišenog holesterola,
- visokog krvnog pritiska,
- hroničnog stresa.