U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno djeluje pet sigurnih kuća, a samo je kroz sarajevsku Sigurnu kuću Fondacije lokalne demokratije tokom prošle godine prošlo 114 žena i djece žrtava nasilja.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ističe da izdvajanja za ove ustanove rastu, pa je tako u protekle dvije godine za ovu oblast izdvojeno oko 3 miliona KM. Ključna novost je Zakon o socijalnim uslugama, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, a koji će po prvi put uvesti sistemsko i stabilno budžetsko finansiranje, licenciranje pružalaca usluga i jasnu metodologiju cijena, čime se osigurava kontinuitet rada ovih ustanova.
Stručnjaci naglašavaju da sigurne kuće više nisu samo privremena skloništa, već centri za potpunu reintegraciju žrtava. Ohrabrujući podatak pokazuje da se nekada čak 95% žena vraćalo nasilnicima, dok je taj broj prošle godine pao na svega 15%.
Ovaj drastičan pad rezultat je dugoročne podrške koja uključuje ekonomsko osnaživanje, edukacije i programe plaćanja stanarine i režija tokom prvih šest mjeseci nakon napuštanja sigurne kuće. Također, u 2026. godini planirano je 100.000 KM za prvu besplatnu i anonimnu SOS telefonsku liniju koja će žrtvama biti dostupna 24 sata dnevno.
Menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu, Mubera Hodžić-Lemeš, pojasnila je da policijska prijava nije isključivi uslov za smještaj, jer se prepoznaju i teški oblici psihološkog nasilja i socijalne izolacije.
Žrtvama je na raspolaganju SOS telefon 1265 za Federaciju BiH i 1264 za Republiku Srpsku. Poruka nadležnih je jasna: zaštita žrtava mora biti zajednička obaveza cijelog sistema – od policije i pravosuđa do centara za socijalni rad i samih sigurnih kuća.