U proteklih desetak dana Bosna i Hercegovina suočava se s valom učestalih dojava o postavljenim bombama u školama, trgovačkim centrima, institucijama, koje, iako se pokažu kao lažne, izazivaju stvarne i ozbiljne posljedice. Svaka nova prijetnja pokreće hitne evakuacije, prekida nastavni i radni proces, te dodatno opterećuje sigurnosne službe koje su dužne reagirati prema protokolu i obaviti KDZ pregled.
Istovremeno, među građanima raste osjećaj nesigurnosti i frustracije, dok se otvara niz pitanja o razlozima ovakvih pojava, njihovoj organizovanosti i mogućim sigurnosnim propustima.
Prijetnje putem e-maila
Agonija traje danima na području Sarajevskog, Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Prijetnje su stizale e-mailom sa porukama u kojima se prijeti i bh. zvaničnicima. BiH nije usamljena, dojave o bombama prisutne su i u Hrvatskoj proteklih dana.
Postavlja se pitanje – ko stoji iza ovih dojava, koji su motivi i koliko je sistem spreman odgovoriti na ovakav oblik sigurnosnog izazova.
Stručnjaci iz oblasti sigurnosti kažu za Raport da je riječ o sigurnosnom izazovu kojem treba posvetiti maksimalnu pažnju.
'Ukoliko je šala, onda ovo stvara veliki problem za sigurnosne službe, primarno zbog osjećaja nesigurnosti kod građana. Međutim, ne vjerujem da ovakva stvar može biti šala, da bi se neko usudio šaliti se na ovakav način. Sigurno da eskalacija ovih prijetnji na širem području BiH govori u nekom dijelu i organizovanosti, međutim, može se desiti da ima domino efekat i da se to preslikava, da grupe iz drugih područja BiH šire dalje. Mislim da je u pitanju organizirani vid zastrašivanja od strane pojedinih grupa ili pojedinaca koji ima svoju svrhu da primarnu uvedu dodatnu nestabilnost u BiH i u regionu. To dodatno kod građana izaziva osjećaj nesigurnosti', kaže za Raport prof. dr. Nedžad Korajlić, šef Odsjeka sigurnosti na Centru za poslovne studije u Kiseljaku.
Naš sagovornik kaže da vjeruje sigurnosnim službama da će istrajati u ovome i pronaći odgovorne.
'Naravno da to podrazumijeva i jedan drugi stepen i odnos prema jednom ovakvom stanju. Vidimo da je naš sistem pod različitim segmentima uticaja što može izazvati dodatnu nestabilnost u BiH. Policija može uraditi ovo uz pomoć Obavještajno-sigurnosne agencije BIH (OSA) koja je u kontaktu sa svojim partnerima iz iz Evrope i širom svijeta. Vjerujem da će otkriti ko stoji iza ovoga. E-mail se može postali iz bilo kojeg kraja BiH, a da dođe od drugog operatera npr. iz SAD, Rusije ili Kine. To usložnjava situaciju. Meni je kao građaninu neugodno što slušam vrlo često od građana to jedno nezadovoljstvo i nadam se da će se ovome stati ukraj', kaže Korajlić.
Sličan val serijskih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama bio je u prvoj polovini 2022. godine, tada je i NATO izdao upozorenje o mogućim cyber napadima na Bosnu i Hercegovinu. U februaru iste godine počela je ruska agresija na Ukrajinu.
Ne može se otkriti sa standardnom opremom
Pitali smo Korajlića smatra li da ova situacija ima veze sa aktuelnim ratom na Bliskom istoku između SAD i Izraela, s jedne, i Irana, s druge strane.
'Mislim da ima veze, da se stvara osjećaj nesigurnosti na cijelom području i da to može izazvati jedan domino efekat, sutra je moguće da se počne dešavati u Srbiji i širom regiona, što dodatno može usložniti situaciju. U tom dijelu, naravno, moramo posvetiti dosta pažnje educiranju naših sigurnosnih službi, nabavljanju opreme, primarno softvera i hardvera za rješavanje ovakvih situacija. To se sa standardnom opremom ne može otkriti. Pomoći će nam i druge sigurnosne službe jer je i njima u interesu da se sazna ko stvara nestabilnost u ovom području', zaključio je Korajlić za Raport.