Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Disciplina za nauku i nastavu KCUS-a i Zavod za javno zdravstvo KS okupili su danas brojne ljekare različitih specijalnosti na simpoziju o racionalnoj upotrebi antibiotika, što je jedna je od najvažnijih tema savremene zdravstvene zaštite.
Cilj tog skupa je doprinijeti boljem shvatanju i primjeni antibiotske terapije u kliničkom radu, predstaviti najnovija saznanja o smanjenju rezistencije na antibiotike i unaprijediti kvalitetu zdravstvenih usluga, na svim nivoima zdravstvene zaštite.
Šef Klinike za infektivne bolesti KCUS-a Rusmir Baljić ističe da je rezistencija bakterija na antibiotike gorući problem ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u svijetu. To nosi sa sobom rizik od razvoja težih kliničkih formi, koje ne završavaju na najbolji način, a sve kreće od primarne zdravstvene zaštite.
Kako je kazao, nije samo bitna odluka da li propisati antibiotik ili ne, bitan je i izbor antibiotika jer ako se u kontinuitetu daju isti antibiotici, naravno da će bakterije razviti rezistenciju.
"Ovaj simpozij ima fokus na mlade ljekare, čak i studente završnih godina medicine koji će uskoro sami propisivati pacijentima antibiotike. Suština je u tome da se antibiotici upotrebljavaju kad za to zaista postoji potreba i da se svakako vodi računa o tome koji antibiotik upotrijebiti", kazao je novinarima Baljić.
Podsjeća da je taj naučni skup upriličen u Sedmici svjesnosti o upotrebi antibiotika u svijetu, a do 2030. godine samo rezistencija na antibiotike odnijet će desetine miliona života.
Baljić savjetuje da se antibiotici ne uzimaju samoinicijativno, da li je potreban antibiotik to bi svakako trebalo ljekar da odredi. Ljekar određuje i vrstu antibiotika i vrijeme trajanja. Također, ne bi trebalo 'na svoju ruku' niti prekidati terapiju jer se bolest može uskoro ponovno vratiti.
"Postoje antibiotici koji se koriste tri dana, ali većina ih se uzima deset dana. Stanovništvo treba da posluša savjete stručnih osoba, ljekara", poručio je.
Direktor Disciplina za nauku i nastavu KCUS-a Sanko Pandur ističe da je, po posljednjem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, 30 posto infekcija bespotrebno liječeno jer su liječene bakterijske infekcije a virusom uzrokovane, a da se u slučaju problema sa disajnim organima 50 posto ljudi neracionalno liječi antibioticima.
"Bakterije su bića koja se prilagođavaju, vraćaju nam svojom otpornošću na antiobiotike i nemogućnosti liječenja", kazao je.
Antibiotik u organizmu ne mora djelovati na način kako djeluje u laboratorijskim uvjetima. Stoga uz povećavanje nivoa znanja, Pandur preporučuje 'prvo izolirati klicu, pa na nju djelovati'. Srećom, kaže, mikrobiološka dijagnostika se ubrzava, a već ima sisteme koji u roku četri sata mogu dati odgovor na pitanje koja je klica napravila problem.
Pojašnjava da nisu samo bakterije problem, to su i virusi, paraziti te gljivice koje se javljaju uglavnom kod imunološki oštećenih ljudi, izazivaju sve više problema na odjeljenjima intenzivne njege a teško se liječe.
"U oblasti antibiotika, ništa se novo nije desilo 25 godina", upozorio je Pandur.
Specijalistica porodične medicine Amela Kečo za današnji događaj pripremila je prezentaciju u vezi racionalnog propisivanja antibiotika na niovu primarne zdravstvene zaštite, kao i utjecaju pacijenata, sistema ali i ljekara na to.
Ističe da je važno raditi na edukaciji ljekara, ali i pacijenata o načinu upotrebe antibiotika. Bitno je i ograničiti dostupnost antibiotika (da se ne mogu kupiti, mimo recepta) te da se propisuju po određenim indikacijama.
Poučena iskustvom iz prakse Kečo kaže da često, iz želje za brzo ozdravljenje, pacijent traži da mu ljekar propiše antibiotik. Ljekari ih često znaju i propisati, mimo indikacija. Stoga, kako je kazala, javnost treba informirati o upotrebi i zloupotrebi antibiotika i njihovim utjecaju na rezistenciju.
Po mišljenju organizatora, naučno-stručni skup 'Racionalna upotreba antibiotika' odlična je prilika za razmjenu znanja, unaprijeđenje kliničke prakse i snažnije povezivanje bh. zdravstvenih ustanova.