Parkinsonova bolest, progresivno neurološko oboljenje koje uništava moždane ćelije odgovorne za pokrete, pogađa sve veći broj ljudi širom svijeta.
Novo istraživanje pokazuje da hiljade ljudi godinama živi sa Parkinsonovom bolešću bez dijagnoze, jer se simptomi lako miješaju sa stresom, umorom ili starenjem.
Procjene pokazuju da se u Velikoj Britaniji svakih 20 minuta dijagnostikuje novi slučaj, dok globalno broj oboljelih raste i mogao bi dostići 25 miliona do 2050. godine. Ipak, najnovije istraživanje organizacije Parkinson’s UK otkriva da više od 20.000 ljudi možda živi sa bolešću, a da to uopšte ne zna.
Analiza više od 18 miliona medicinskih kartona pokazala je da je broj dijagnoza pao za 26% između 2019. i 2021. godine, sa 26.000 na 19.300 slučajeva godišnje. Glavni problemi su:
- duge liste čekanja
- nedostatak neurologa
- kašnjenje u obradi pacijenata sa već izraženim simptomima
Carolyne Russell, izvršna direktorica Parkinson’s UK, kaže: "Ljudi čekaju i po pet godina na pregled kod neurologa. Dok čekaju, žive u neizvjesnosti, uplašeni, često bez terapije. To je neprihvatljivo."
Parkinson se ne pojavljuje naglo i često traje godinama prije dijagnoze. Prepoznavanje ranih znakova može omogućiti raniji početak terapije i usporiti napredovanje bolesti.
Najčešći tihi simptomi:
Gubitak čula mirisa – ne osjećate mirise hrane, parfema ili kafe; može se javiti godinama prije drhtanja ili ukočenosti.
- Problemi sa spavanjem – noćno buđenje, nemiran san, bolovi u nogama, sindrom nemirnih nogu ili apneja.
- Promjene u rukopisu – sitan, zbijen rukopis zbog usporavanja finomotornih funkcija.
- Problemi sa bešikom i crijevima – učestalo mokrenje, zatvor; često se pogrešno pripisuju starenju ili ishrani.
- Depresija – gotovo polovina oboljelih doživi depresiju prije fizičkih simptoma.
- Anksioznost – stalni osjećaj napetosti, straha i ubrzanog rada srca.
- Neobjašnjiv umor – hronični umor koji ne prolazi ni nakon odmora.
Šta uraditi ako prepoznajete simptome
Obratite se ljekaru opšte prakse i tražite upućivanje kod neurologa.
Vodite bilješke o simptomima – kada su počeli, koliko traju i šta ih pogoršava.
Ne ignorišite psihološke promjene poput depresije ili anksioznosti.
Ako imate porodičnu historiju Parkinsona, redovne kontrole su posebno važne.
Rana terapija može značajno usporiti napredovanje bolesti.
Kako izgleda liječenje danas:
Iako lijeka za Parkinsonovu bolest još nema, rana dijagnoza omogućava terapije koje:
- usporavaju propadanje moždanih ćelija
- poboljšavaju kvalitet života
Zdravstvene institucije koriste kombinaciju:
- lijekova
- fizioterapije i vježbi za pokretljivost
- psihološke podrške i savjetovanja
U novijim slučajevima primjenjuje se i duboka moždana stimulacija (DBS) – minimalno invazivna procedura kojom se električno stimulišu dijelovi mozga odgovorni za pokret.
Parkinsonova bolest se ne pojavljuje naglo, ona se "šunja" kroz male, lako zanemarive promjene. Informisanost i brza reakcija su ključni. Ako imate i samo jedan od ovih simptoma, ne čekajte, rana dijagnoza može poboljšati kvalitet vašeg života.