Izrael je saopćio da je u petak rano ujutru pogodio mete palestinske grupe Hamas u južnom Libanu i Gazi, nekoliko sati nakon što su desetine raketa ispaljene iz južnog Libana na izraelsku teritoriju, za šta je izraelska vojska okrivila palestinske militante.
Broj raketa ispaljenih iz Libana bio je najveći od 2006. godine, ali nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva u napadima u Gazi, Izraelu ili Libanu.
Šteta na svim stranama ograničena je na zgrade, automobile i poljoprivredne lokacije.
Do razmjene vatre preko noći došlo je nakon što je izraelska policija izvela nasilne racije na jerusalimsku džamiju al-Aksa dva puta u manje od 24 sata počevši od srijede.
Situacija na terenu je međutim i dalje napeta. U petak se desila pucnjava na okupiranoj Zapadnoj usmjerena na grupu doseljenike dok su se vozili ubila dvije sestre i teško povrijedila njihovu majku u, kako je izraelska policija to opisala kao "teroristički napad". Hamas i Islamski džihad pohvalili su ono što su nazvali "herojskom operacijom". Ovogodišnje nasilje događa se u osjetljivo vrijeme i za Izraelce i za Palestince. Muslimani obilježavaju sveti mjesec Ramazan, dok Jevreji slave Pesah.
Nasilje se također dogodilo dok se Izrael bori s posljedicama masovnih protesta zbog kontroverzne revizije pravosuđa, koja je samo malo oslabila prošle sedmice nakon što je najavljena pauza, ostavljajući zemlju duboko podijeljenom.
CNN donosi pregled o tome kako se situacija razvijala i zašto je ovogodišnje nasilje posebno razlog za zabrinutost:
Ko kontroliše šta u Jerusalemu?
Kompleks džamije al-Aksa, poznat muslimanima kao Al Haram Al Sharif, treće je najsvetije mjesto u islamu i najsvetije mjesto u judaizmu, Jevrejima poznato kao Brdo hrama.
Al-Aksa džamija i njen okolni kompleks nalaze se u Starom gradu, u istočnom dijelu Jerusalema, za koji većina međunarodne zajednice smatra da je pod izraelskom okupacijom. Izrael je zauzeo istočni Jerusalim 1967. i smatra i istočni i zapadni Jerusalim dijelom svoje "vječne prijestolnice".
Sporazum o "status quo" između Izraela i Jordana upravlja tamošnjim muslimanskim i kršćanskim svetim mjestima. Ali specifičnosti sporazuma se stalno mijenjaju, kaže Mairav Zonszein, viši analitičar za Izrael-Palestinu u Međunarodnoj kriznoj grupi, briselskom trustu mozgova.
Prepad izraelske policije na džamiju al-Aksa muslimani smatraju velikom provokacijom, a u prošlosti su doveli do eskalacije nasilja. Rat između Hamasa i Izraela 2021. djelomično je pokrenut izraelskim napadom na džamiju al-Aksa.
Prema sporazumu o statusu quo, Jordan je čuvar kompleksa. Ali izraelska policija kontroliše istočni Jerusalem, a Zonszein je rekao da su se izraelski napadi na kompleks povećali od Druge palestinske intifade, odnosno ustanka, 2000. godine.
Francesca Albanese, specijalna izvjestiteljica UN-a za okupirane palestinske teritorije, rekla je za CNN da izraelska policija vrši racije na tom području dugi niz godina, posebno tokom Ramazana, s različitom učestalošću i intenzitetom.
Ono što je ovaj put drugačije, kaže ona, je to što se dešava u klimi rekordnog nivoa nasilja između Izraelaca i Palestinaca i zapaljive retorike prema Palestincima od strane nekih od krajnje desnih ministara izraelske vlade.
Zašto je izraelska policija izvršila raciju u džamiji al-Aksa?
Pozivi muslimanima da ostanu u džamiji preko noći su se povećali nakon što su jevrejske ekstremističke grupe ohrabrile Jevreje da odu na imanje i žrtvuju koze kao dio drevnog obreda Pesaha koji se danas više ne praktikuje.
Izraelska policija je saopćila da je u srijedu upala u al-Aksu nakon što su se "stotine izgrednika i oskrnavitelja džamija (zabarikadirali") unutra, dodajući da su "agitatori" na njih bacali kamenje i vatromet kada su ušli.
"Njihova namjera je bila da izazovu nasilne nerede posebno protiv posjetilaca brda Hrama u jutarnjim satima", rekao je portparol policije u četvrtak, misleći na nemuslimane, kojima je dozvoljeno da posjećuju, ali ne mogu obavljati molitve prema statusu guo sporazumu. Neki članovi trenutne izraelske vlade vodili su kampanju da se tamo dozvoli jevrejska molitva.
Video snimci koji su podijeljeni na društvenim mrežama rano u srijedu pokazuju kako izraelska policija pendrecima tuče muslimanske vjernike koji vrište. Očevici su rekli za CNN da je policija također razbila prozore, razbila vrata i ispalila šok granate i gumene metke.
Napad je izazvao bijes u arapskim državama i kritizirali su ga izraelski saveznici, uključujući Sjedinjene Države.
Iako izraelska jurisdikcija nad istočnim Jerusalemom nije priznata međunarodnim pravom, a izraelski ulazak u džamiju al-Aksa zabranjen je status quo sporazumom, on je više puta pokušavao zabraniti muslimanske molitve preko noći.
Ne postoji izričit sporazum kojim se ograničava noćno klanjanje u džamiji, ali je portparol izraelske policije Dean Elsdunne u subotu rekao za CNN da "muslimanima nije dozvoljeno da budu u bazi tokom noćnih sati".
Zonszein je rekao da Izrael tvrdi da postoje "sporazumi (sa jordanskim čuvarima) o tome da se ne ostaje preko noći", dodajući da oni nisu objavljeni u javnosti i da je malo vjerovatno da su Palestinci pristali na njih.
Uobičajeno je da muslimani tokom ramazana obavljaju noćni namaz u džamijama, u ritualu poznatom kao “itikaf”.
“Tokom godina je (itikaf) postao još jedno oruđe u sukobu”, rekao je Zonszein. “Izrael je to počeo ograničavati kada je otkrio da je to način da Palestinci izazovu trvenja s jevrejskim Izraelcima.”
Iako je uobičajeno da se to uglavnom radi posljednjih deset dana ramazana, itikaf se može praktikovati u bilo koje doba godine i nije ograničen na sveti mjesec, rekao je šeik Ikrima Sabri, imam džamije al-Aksa i bivši veliki muftija Jerusalima.
Izraelski mediji su izvijestili da će policija zabraniti nemuslimanima pristup kompleksu tokom posljednjih 10 dana Ramazana, u skladu s praksom prethodnih godina.
Nakon nasilja u srijedu, Vakuf - tijelo koje je imenovao Jordan i koje upravlja muslimanskim svetim mjestima u Jerusalemu - saopćilo je da džamija Al-Aksa "nije i neće zatvoriti svoja vrata" za one koji klanjaju itikaf namaz tokom ramazana, noću ili danju. Sabri je rekao da je vrijeme namaza isključivo prerogativ muslimanskih vlasti na tom mjestu.
Franceska Albaneze iz UN-a rekla je da je, prema sporazumu o statusu quo, Jerusalimski islamski vakuf, pod jordanskim starateljstvom, "jedini priznati autoritet odgovoran za upravljanje tom lokacijom".
Šta se dalje događa?
Udari Izraela na Gazu i Liban do sada se smatraju relativno suzdržanim u poređenju s njegovim odgovorom 2021. i prethodnih godina, kada je došlo do mnogo agresivnijih raketnih salva usmjerenih na Jerusalim.
Dok su sigurnosne prijetnje tradicionalno ujedinjavale Izraelce i maskirale domaće podjele, neki kažu da bi prevelika eskalacija mogla izazvati suprotan učinak za izraelsku vladu.
“Javnost uvijek podržava kada te stvari počnu, uvijek postoji okupljanje oko fenomena zastave”, rekao je Chuck Freilich, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Izraelu i viši saradnik na Institutu za nacionalnu sigurnost (INSS) u Izraelu, dodajući da, iako ograničena tenzija može skrenuti pažnju sa kontroverze oko remonta pravosuđa, svaka dalja eskalacija rizikuje da naruši Netanyahuov imidž, posebno jer se dešava za vrijeme praznika Pashe.
Netanyahuov odgovor dolazi ne samo usred domaćih potresa, već i usred zategnutih odnosa sa Sjedinjenim Državama i zaljevskim saveznicima, rekao je, dodajući da je Netanyahu općenito poznat po tome da je oprezan u upotrebi vojne sile.
"Nada je da (vlada) to može deeskalirati, ali nisam siguran da će uspjeti", rekao je on, dodajući da bi to moglo biti u interesu Hamasa i libanonskog Hezbolaha - oboje podržava izraelski dugogodišnji neprijatelj Iran - da “iskoristi nered Izraela”.
"Postoji potencijal da ovo dodatno eskalira u vrijeme kada je Izrael duboko podijeljen unutar zemlje", rekao je.
