Mnogi ljudi nesvjesno imaju naviku prebaciti jednu nogu preko druge. Ipak, fizioterapeuti upozoravaju da dugotrajno sjedenje u istom položaju može dovesti do različitih tegoba te opteretiti mišiće i zglobove.
Važno je naglasiti da samo sjedenje s prebačenom nogom nije štetno. Rizik nastaje tek kada se taj položaj zadržava satima, svakodnevno, bez mijenjanja položaja i dovoljno fizičke aktivnosti tokom dana.
Zašto nam je baš ovaj položaj toliko prijatan?
Fizioterapeutkinja Valerie Rogers iz zdravstvenog sistema Mount Sinai u New Yorku ističe da sjedenje s prebačenom nogom tijelu pruža dodatnu stabilnost. Prema njenim riječima, takav položaj omogućava manje opterećenje mišića trupa jer tijelo dobija dodatni oslonac, pa je lakše održavati uspravan položaj tokom sjedenja ili rada za računarom.
Zbog toga mnogi ljudi nesvjesno zauzimaju upravo ovaj položaj čim sjednu. Međutim, iako djeluje udobno, dugotrajno zadržavanje u istom položaju ima svoje nedostatke. Budući da su mišići manje aktivni, s vremenom mogu oslabiti, posebno oni koji imaju važnu ulogu u održavanju pravilnog držanja tijela.
Fizioterapeut Ethan Triplett iz zdravstvenog sistema Orlando Health upozorava da često sjedenje s istom nogom prebačenom preko druge može izazvati neravnomjerno opterećenje karlice. On objašnjava da se u tom položaju karlica pomjera iz svog prirodnog položaja jer jedna njena strana ostaje više podignuta od druge.
Zbog toga se opterećenje neravnomjerno raspoređuje na mišiće stražnjice, kukova i leđa, a posljedice se mogu osjetiti čak i u predjelu vrata, piše HuffPost.
Tijelo se počinje prilagođavati lošoj navici
Kada tijelo duže vrijeme pokušava da se prilagodi ovakvoj neravnomjernoj raspodjeli opterećenja, mogu se javiti zategnutost mišića, bolovi i osjećaj ukočenosti u različitim dijelovima tijela.
Upravo zato stručnjaci preporučuju da tokom dugotrajnog sjedenja redovno mijenjate položaj, naročito ako vaš posao zahtijeva da veći dio dana provedete za radnim stolom.
Mnoge zanima može li navika sjedenja s prebačenom nogom utjecati na vrijednosti krvnog pritiska. Fizioterapeutkinja Alex Hill ističe da takav položaj zaista može izazvati blago i kratkotrajno povećanje pritiska, ali da taj učinak nije trajan.
Kako objašnjava, upravo zbog toga ljekari i medicinsko osoblje prilikom mjerenja krvnog pritiska insistiraju na tome da obje noge budu spuštene na pod kako bi rezultat bio što precizniji.
Podiže li krvni pritisak?
Iako sjedenje s prebačenom nogom može privremeno utjecati na krvni pritisak, stručnjaci ističu da ne postoje dokazi da ova navika dovodi do trajno povišenog pritiska ili razvoja hipertenzije.
Osobama koje imaju limfedem preporučuje se da izbjegavaju dugotrajno zadržavanje u ovom položaju jer on može privremeno usporiti protok limfe i otežati prirodno izbacivanje viška tečnosti iz tkiva.
Fizioterapeuti naglašavaju da najveći problem nije određeni način sjedenja, već predugo ostajanje u istom položaju. Bez obzira na to sjedite li s prekriženim nogama, potpuno uspravno ili zavaljeni u fotelji, višesatno nepomično sjedenje može negativno utjecati na tijelo.
Kako slikovito kaže fizioterapeut Ethan Triplett, najbolji položaj za tijelo uvijek je onaj koji slijedi nakon prethodnog, odnosno najvažnije je redovno mijenjati položaj.
Fizioterapeut Ryan Galvin savjetuje da se sjedenje prekida svakih pola sata, makar kratkim ustajanjem, istezanjem ili nekoliko minuta lagane šetnje. Takve pauze pomažu da se tijelo rastereti i smanji opterećenje koje nastaje usljed dugotrajnog mirovanja.
Najgori položaj je onaj u kojem ostanete predugo
Kada se predugo zadržavamo u istom položaju, pojedini mišići slabe, drugi postaju zategnuti, dok neki moraju preuzeti veći teret nego što je predviđeno.
S vremenom to može izazvati bolove u vratu, ramenima, leđima i kukovima, ali i doprinijeti razvoju takozvanog „tehnološkog vrata“, odnosno položaja u kojem je glava stalno nagnuta naprijed zbog dugotrajnog korištenja telefona ili rada za računarom.
Stručnjaci zato poručuju da nije presudno na koji način sjedite, već koliko dugo ostajete u istom položaju. Redovno ustajanje, kratka šetnja ili nekoliko jednostavnih vježbi istezanja mogu biti mnogo korisniji za zdravlje nego neprestana potraga za savršenim položajem sjedenja.