Nakon 40. godine, koži je potrebno drugačije „gorivo“. S vremenom opada aktivnost lojnih žlijezda, a smanjuje se i udio linolne kiseline u sebumu. Zimi tome dodatno doprinosi sezona grijanja: suh zrak ubrzava gubitak vlage iz kože, a česte temperaturne promjene pojačavaju vaskularne reakcije. Rezultat su grubi i suhi obrazi, tup i beživotan ten te šminka koja dodatno naglašava suhoću.
Ishrana zaista može pomoći jer obezbjeđuje sastojke koji obnavljaju kožnu barijeru i štite potporna vlakna. Sjeme maka ispunjava oba cilja, riječ je o gusto „upakovanom“ izvoru lipida, minerala i polifenola, posebno korisnih tokom hladnijih mjeseci.
Jedna do dvije kašike maka dnevno predstavljaju jednostavan zimski tretman ljepote iznutra. Obezbjeđuju lipide koji grade zaštitnu barijeru, minerale koji podržavaju kolagen i antioksidanse koji zajedno djeluju na zaglađivanje, umirivanje i poboljšanje tena nakon 40. godine.
Šta sve sadrži mak?
Mak je jedan od najboljih biljnih izvora linolne kiseline (omega-6), neophodne za sintezu ceramida u zaštitnoj barijeri kože. Ishrana siromašna linolnom kiselinom narušava barijeru, pa koža postaje beživotna bez obzira na korištenje krema.
Mak također sadrži oleinsku kiselinu (omega-9), proteine, vlakna i čitav niz mikronutrijenata: kalcij, magnezij, cink, bakar, mangan i željezo. Kalcij i magnezij podržavaju pravilnu diferencijaciju keratinocita, što rezultira glađom i ujednačenijom površinom epiderme.
Bakar je kofaktor enzima odgovornih za umrežavanje kolagena, mangan podržava unutrašnje „hvatače“ slobodnih radikala, dok cink olakšava zacjeljivanje i ima antiupalna svojstva.
Polifenoli i tokoferoli (oblici vitamina E) smanjuju oksidativni stres, koji se zimi dodatno pogoršava zbog suhog zraka i manjka prirodnog svjetla.
Efekat zaglađivanja i zatezanja
U praksi, osobe starije od 40 godina primjećuju manje suhu kožu i suptilno punije obraze nakon nekoliko sedmica redovne konzumacije maka. Ovo sjeme djeluje na više nivoa: bolje zatvorena barijera usporava gubitak vode, pa epiderm ravnomjernije „nabubri“ i reflektira svjetlost poput satena.
Stabilnija opskrba mineralima podržava sintezu kolagena, čime se smanjuje efekat „papirnate“ kože. Antioksidansi umanjuju blage upale, pa su crvenilo i sitne nepravilnosti manje uočljivi. Kao rezultat, šminka se nanosi u tanjem sloju i ne zadržava se na suhim dijelovima kože.
Nakon četrdesete godine kolagen prirodno gubi elastičnost. Bakar učestvuje u formiranju poprečnih veza između vlakana, cink podržava regeneraciju, a mangan i željezo učestvuju u radu antioksidativnih enzima. Redovna, mala porcija maka obezbjeđuje dnevne doze ovih kofaktora koje tijelo ugrađuje u tkiva. Vizuelno, to se vidi kao ujednačeniji ten, manje sivih tonova i izraženije konture obraza.
Zimi nivo šećera u krvi često oscilira zbog slatkiša, manjka kretanja i kasnih večera. Mak, ako se konzumira umjereno, stabilizira obroke zahvaljujući mastima, proteinima i vlaknima. Manje naglih skokova šećera znači sporiju glikaciju kolagena i manje jutarnjih otoka. Osim toga, vlakna podržavaju crijevni mikrobiom, a mirnija crijeva često znače i mirniju kožu.
Koliko i kako jesti mak da bi se vidio efekat?
U praksi je učinkovito 10–20 g maka dnevno (1–2 kašike), po mogućnosti svježe mljevenog, jer cijelo sjeme uglavnom prolazi kroz probavni sistem neprobavljeno. Mljevenje oslobađa lipide i minerale.
Najlakše ga je dodati u zobene pahuljice, jogurt, smoothieje, svježi sir ili salate od citrusa.
– Za doručak: obični jogurt s kašikom maka, kruškom i kapljicom heljdinog meda.
– Za ručak: salata s pečenom ciklom, narandžom, rukolom, maslinovim uljem i kašikom maka umjesto orašastih plodova.
– Za biljno „mlijeko“: namočeno, mljeveno sjeme maka pomiješajte s toplom vodom i prstohvatom vanilije – dobit ćete makovo mlijeko bogato kalcijem i mastima.
Za ljepotu kože posebno su korisne sljedeće kombinacije:
mak + vitamin C (citrusi, kiseli kupus, peršun) – podrška kolagenu i krvnim sudovima
mak + karotenoidi (mrkva, bundeva, morski krkavac) – snažno antioksidativno djelovanje
mak + proteini (jogurt, svježi sir, riba) – stabilizacija šećera u krvi i veći osjećaj sitosti
Kap maslinovog ili ulja uljane repice dodatno poboljšava apsorpciju lipida i supstanci rastvorljivih u mastima.
Sigurnost i kvalitet – važno je znati
Mak je kaloričan, pa je najbolje da bude zamjena, a ne dodatak – kašika maka umjesto dijela orašastih plodova ili drugih sjemenki. Birajte mak iz pouzdanog izvora, po mogućnosti opran i očišćen, te ga čuvajte na hladnom i tamnom mjestu jer visok udio masnih kiselina pogoduje užegnuću.
Osobe koje imaju alergije na sjemenke ili biljke iz porodice maka trebaju početi s malim količinama. U slučaju probavnih tegoba, bolesti jetre, trudnoće ili stalne terapije lijekovima, preporučuje se savjetovanje s ljekarom.
Desetodnevni plan ishrane za glađu kožu
Dani 1–3: kašika svježe mljevenog maka svakog jutra uz voće bogato vitaminom C
Dani 4–7: zadržite istu porciju i dodajte salatu s ciklom, rukolom i makom
Dani 8–10: zamijenite desert pečenom jabukom sa svježim sirom i kašikom maka; povećajte unos tečnosti i smanjite so
U pravilu, već nakon ovog perioda obrazi povrate mekoću, a šminka zahtijeva manje pudera.
Sjeme maka djeluje poput pažljivo osmišljene kreme iznutra: linolnom kiselinom hrani ceramide, mineralima podržava kolagen, a antioksidansima smiruje zimski stres kože. U kombinaciji s vitaminom C, karotenoidima i dobrom njegom, ostavlja kožu glatkom, elastičnom i svježijeg tena. Redovno konzumiranje 1–2 kašike svježe mljevenog maka dnevno jednostavna je navika koja zimi zaista podmlađuje kožu.