Pored Spomen-parka palim borcima antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu na Vracama, mogao bi nići još jedna spomenik, kojim bi se odala počast srpskim borcima iz tog perioda!
Ovu vijest objavila je beogradska Politika. Kako se navodu u tekstu, vlasti u RS nisu zadovoljne kako se srpski borci predstavljaju te time kako se park na Vracama održava.
"U Odboru za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH smatraju da postojeći Spomen-kompleks Vraca, posvećen palim borcima NOB-a i žrtvama fašističkog terora u Sarajevu tokom Drugog svijetskog rata (otvoren 1981. godine), ni na koji način ne simbolizuje istinu o masovnom stradanju srpskog naroda u to vrijeme u gradu na Miljacki", navodi se na početku Politikinog teksta.
Iz toga razloga, navodi se dalje, odlučili su da institucijama RS i grada Istočno Sarajevo predlože da na dijelu Spomen-parka Vraca, koji teritorijalno pripada RS, podignu novi spomen-kompleks.
"Kompleks koji bi, svojim sadržajem, predstavljao autentično svjedočenje stradanja sarajevskih Srba, ne samo u periodu od 1941. do 1945. godine, nego i u posljednjem građanskom ratu u BiH", piše Politika.
Izjavu za ove novine dao je i Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva. On kaže da će ta inicijativa, bez ikakve dileme, dobiti podršku svih gradskih i republičkih institucija, kao i institucija opštine Istočno Novo Sarajevo, na čijoj teritoriji se nalazi dio postojećeg spomen-kompleksa.
"Bio bi to ujedno i odgovor sarajevskim vlastima koje ne dozvoljavaju podizanje spomenika ni na najvećim srpskim stratištima u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici, na primjer, u kojoj je u napadu na kolonu JNA ubijena 42 vojnika i oficira i ranjeno njih 73. Ili na jami Kazani, u koju je bačen nikada utvrđen tačan broj sarajevskih Srba, koji su na silu izvođeni iz njihovih stanova i likvidirani na toj lokaciji", piše Politika.
Oni su kontaktirali i predsjednika Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, Đorđa Radanovića.
On je u izjavu za Politiku kazao da bi se u okviru novoizgrađenog spomen-kompleksa, praktično, nalazila tri spomenika.
Jedan od njih bio bi posvećen ubijenim Srbima i Jevrejima u Sarajevu tokom Drugog svjetskog rata na kome bi bila ispisana imena svih žrtava, kao dokaz da su pripadnici ta dva naroda bili najveći stradalnici. To se, kaže on, ne može prepoznati ni u izgledu, a ni u natpisima, ispisanim na zidinama postojećeg spomen-kompleksa izgrađenog po pravilima socijalizma.
Drugi dio novog memorijalnog kompleksa na Vracama, piše Politika, bio bi spomenik posvećen svim sarajevskim Srbima ubijenim tokom posljednjih ratnih dešavanja u BiH.
"A treći nazivima sarajevskih ulica iz kojih su posljeratne sarajevske vlasti protjerale srpski prefiks i zamijenili ga čak i imenima nekih pojedinaca koji su činili zločine nad srpskim narodom, ili imenima dokazanih pobornika fašizma, poput Mustafe Busuladžića", piše Politika.
"U tom sučeljavanju istine i neistine, budući posjetioci parka na Vracama mogli bi da spoznaju, ne samo razmjere tragičnog stradanja sarajevskih Srba, nego bi mogli sami da zaključe šta je Sarajevo bilo do 1992. godine, a šta je danas. I koliko se, zahvaljujući bošnjačkoj politici, ’izopačilo’ u smislu njegove multietničnosti”, naglašava Radanović u izjavu za beogradski list i zaključuje da je stanje u kome se godinama nalazi Spomen-park Vraca (posve devastiran, razoren i zapušten), koji je 2005. godine proglašen Nacionalnim spomenikom BiH, oličenje odnosa sarajevskih političara prema antifašizmu u koji se rado zaklinju.
