Nastavnike i učenike u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo s početkom nove školske godine dočekat će i novi Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, saznaje Raport.
Pravilnik je donijela ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović, a ovim dokumentom je propisano da se u osnovnim i srednjim školama u KS vode evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika i učenica.
I ne bi ništa bilo sporno da se s ciljem zaštite učenika u školama i prevencije nasilja, kao i pomoći djeci vode evidencije o pojavama i ponašanjima koje mogu dovesti do nasilja ili ga prevenirati. Međutim Lista indikatora za rano prepoznavanje faktora rizika koji mogu 'ugroziti najbolji interes učenika', a koji se trebaju evidentirat, i faktički je kopija dokumenta 'Matrica za rano prepoznavanje indikatora rizika od društveno neprihvatljivog ponašanja' koji se kao pilot-projekt pojavio 2018. godine u školama KS kada je takvu evidenciju uveo tadašnji SDA-ov ministar obrazovanja Elvir Kazazović.
Zabranjena 'Matrica' se vraća u novom ruhu
O Matrici se tada vodila višemjesečna polemika, a tačku na ovaj projekat kojim su faktički u školama trebali biti formirani nedozvoljeni 'psihijatrijski i policijski dosjei' za učenike stavila je 2018. godine Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH koja je je tada naložila Ministarstvu da obustavi projekt 'Matrice', a da sve do tada prikupljene podatke o učenicima da uništi.
Međutim, izgleda da se 'Matrica' sada vraća na 'velika vrata', jer je ministrica Naida Hota-Muminović, skoro pa kopirala indikatore koji se trebaju pratiti kod djece kao rizični i neprihvatljivi, a što je Agencija već jednom zabranila.
Hota-Muminović se sada doduše pozvala na novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo, koji je donesen u julu ove godine i koji za razliku od ranijeg zakona predviđa vođenje evidencije i o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika.
No, u Zakonu nije precizirano koje će sve indikatore škole pratiti kod djece i evidentirati ih kao rizične i 'neprihvatljive oblike ponašanja', a ono što sada stoji u Pravilniku u najmanju ruku je skandalozno i ponovo otvara pitanje zbog čega su školama potrebne takve vrste evidencija i zbog čega određene pojave kod djece svrstava u neprihvatljive i rizične.
Naime, pored toga što će se evidentirati ponašanje učenika koje uzrokuje probleme njima i drugima, poput neopravdanog nedolaska i kašnjenja u školu, neizvršavanja njihovih školskih obaveza, te praćenje nasilničkog ponašanja učenika prema ljudima i stvarima, što je i prihvatljivo, u listove evidencija bit će unošeni i podaci o ponašanju učenika, ali i njihovih roditelja čiju je obradu Agencija za zaštitu ličnih podataka već jednom zabranila.
Ko će procijeniti 'pretjerano seksualizirajuće ponašanje' kod učenika
Tako se na Listi indikatora za rano prepoznavanje faktora rizika i/ili drugih faktora koji mogu ugroziti najbolji interes učenika navodi i 'pretjeran zaštitnički odnos i ponašanje roditelja prema učeniku/učenici', zatim će se u evidencijski list s imenom i prezimenom učenika unositi i to da li učenici 'pokazuju pretjerano seksualizirajuće ponašanje', kao i to da li 'pokazuju nelagodu pri fizičkom kontaktu', da li 'izbjegavaju kontakt očima', a u indikatore za rizične i neprihvatljive oblike ponašanja u školi, prema Pravilniku ministrice Hota-Muminović, spada i to ako se kod učenika uočavaju 'poteškoće u kontroli eliminacijskih funkcija (mokrenja i pražnjenja crijeva)', kao i 'govorno-jezičke poteškoće (tepanje, mucanje, usporen razvoj govora)'.
I učenici koji se budu žalili na bolove u stomaku, glavobolje, mučnine i koji budu djelovali 'nesretno i tužno' kao i 'bojažljivo' bit će evidentirani kao rizični u listove koji će biti čuvani do kraja njihovog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.
Čak i za učenike koji iz nekog razloga prekinu školovanje, evidencija o njihovom 'rizičnom i neprihvatljivom ponašanju' bit će čuvana dvije godine.
Iako Pravilnik propisuje da će podacima iz evidencije isključivo raspolagati za to imenovana osoba
i da će biti čuvani uz strogo poštovanje etičkog i strukovnog standarda stručnih saradnika i potpuno poštovanje službene tajne ovaj Pravilnik sporan je, kao što smo već naveli, jer je većina indikatora već proglašena nezakonitima i na štetu djece.
Naime, Agencija za zaštitu ličnih podataka je u junu 2018. godine donijela Rješenja koje je u posjedu Raporta, a u kojem osporava zadiranje u privatnost učenika. Iz Agencije su tada naveli da je nesporno da škole imaju obavezu pratiti zdravstveno stanje učenika dok borave u školi i o tome obavještavati ovlaštene ljekare i roditelje, kao i da škole, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, prate i pomažu učenicima i roditeljima u savladavanju poteškoća te prevazilaženju ostalih problema.
"Neprihvatljivo je, međutim, da se obrađuju lični podaci o zdravstvenom stanju učenika, što uključuje i njihove mentalne sposobnosti te karakteristike o njihovom nošenju sa problemima, jer se takvi podaci nikako ne mogu podvesti pod društveno neprihvatljivo ponašanje", navedeno je u Rješenju.
Razlika između sadašnjeg Pravilnika koji je donijela ministrica Hota-Muminović i osporene 'Matrice' iz 2018. godine, samo je u tome što u Pravilniku nema šifri uz rizične indikatore, nego su oni poredani opisno po brojevima.
Za Agenciju za zaštitu ličnih podataka tada je bilo sporno što nastavnici i stručna služba škole, pored praćenja indikatora koji predstavljavaju neprihvatljivo ponašanje učenika, kroz 'Matricu' "uspostavljavaju dijagnoze prema svojoj savjesti i na osnovu dojma koji su stekli, iako nisu stručni medicinski radnici".
Opasnost od proizvoljnih ocjena i procjena
"Savjest i dojam svakog pojedinog nastavnika nisu relevantni i validni parametri da bi se formalno vršilo evidentiranje i opservacija ličnosti bilo kojeg pojedinca. Nastavnici nemaju profesionalno i stručno znanje niti su ovlašteni da se na ovaj način bave procjenama ličnosti, porodice i drugih. Na osnovu tako uređenog sistema prikupljanja podataka, osobe koje učestvuju u tom sistemu, imaju mogućnost da prema svojim subjektivnim opažanjima, svjesno ili nesvjesno, ocijene i u Matricu unesu kodove, koji ne odražavaju istinite činjenice i podatke o učenicima i njihovim roditeljima", istaknuto je u Rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka još 2018. godine.
Tada je istaknuto i da je na taj način stvorena direktna opasnost da se obrada ličnih podataka učenika i njihovih roditelja u okviru Matrice zasniva na proizvoljnosti, što dalje stvara opravdanu sumnju na težu povredu prava na privatnost i zaštitu ličnih podataka, kao i na neopravdan rizik od zloupotrebe tako prikupljenih podataka.
Međutim, sada u Pravilniku imamo iste indikatore kao i u 'Matrici' čija je primjena obustavljena, a nema reakcije Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Iako je prije šest godina, na čelu s tadašnjim direktorom Petrom Kovačevićem, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH reagirala na osnovu saznanja iz medija i izvršila inspekciju sporne 'Matrice', a potom i obustavila njenu primjenu i naložila uništavanje do tada prikupljenih podataka o učenicima, Raport će ipak uputiti upit Agenciji o tome jesu li upoznati s tim da Pravilnik o vođenju evidencije i o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, sadrži skoro identičnu listu indikatora 'neprihvatljivog ponašanja' kod učenika kao što ju je sadržavala zabranjena 'Matrica'.
Za sada nije bilo reakcija roditelja koji su se prije šest godina snažno usprotivili pravljenju evidencija i o najmanjem 'tiku' kod njihove djece ili bolje rečeno svojevrsnih dosjea.
Ovo je spisak svih spornih indikatora:
