Zamislite da ostvarujete iste dobrobiti kao tokom brze šetnje, samo sjedeći u toplom prostoru nekoliko puta sedmično. Saune postoje hiljadama godina, a njihove verzije mogu se pronaći u gotovo svakoj kulturi. Prema zaljubljenicima u saune (barem na TikToku), ove vruće drvene prostorije ne samo da poboljšavaju zdravlje, već mogu čak i produžiti životni vijek. U Finskoj, odakle potiče riječ „sauna“, postoji jedna sauna na dvije osobe. I zaista, čini se da postoji određena naučna osnova za njihovu popularnost: neka istraživanja povezala su boravak u sauni sa smanjenim rizikom od srčanog udara, gojaznosti i demencije. Nedavno istraživanje predstavljeno na konferenciji Nutrition 2024 pokazalo je da svakodnevnih 30 minuta izlaganja toplini, poput one u sauni, može starijim osobama, posebno ženama, pomoći u borbi protiv gojaznosti povezane sa starenjem i inzulinske rezistencije.
Rezultati su impresivni, ali zahtijevaju ozbiljnu posvećenost, sjediti nag u snažno zagrijanoj drvenoj prostoriji većinu dana u sedmici, i to tokom 20 godina. Srećom, za one koji nemaju toliko vremena, pregled studija navodi da postoje snažni dokazi kako boravak u sauni može izazvati duboke fiziološke učinke. Ipak, dodaje se da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se precizno utvrdilo koliko često, koliko dugo i koja vrsta saune donosi najviše koristi. Od tradicionalnih finskih sauna do onih u lokalnim wellness centrima, ovo su glavne dobrobiti saune.
Smanjuje rizik od demencije
Vruće prostorije stimulišu prirodne mehanizme regulacije tjelesne temperature, potiču metaboličke promjene na ćelijskom nivou i stvaranje proteinskih spojeva poznatih kao proteini toplotnog šoka. Ovi proteini, skraćeno HSP, učestvuju u mnogim složenim procesima u tijelu, uključujući rad kardiovaskularnog sistema i imuniteta.
„HSP su povezani sa smanjenjem atrofije mišića, imaju ulogu u prevenciji Alzheimerove bolesti i povezani su s povećanom dugovječnošću“, kaže dr. Mike Hoaglin, medicinski direktor privatne online zdravstvene usluge DrHouse. Daljnja istraživanja pokazala su da su muškarci koji su išli u saunu najmanje četiri puta sedmično imali 66 posto manji rizik od dijagnosticiranja demencije. U drugoj studiji, na muškarcima i ženama koji su u saunu išli „većinu dana u sedmici“, utvrđen je 61 posto manji rizik od moždanog udara.
Pomaže u prevenciji dijabetesa tipa 2
Jedna od najčešće spominjanih koristi saune jeste povećana osjetljivost na inzulin, odnosno sposobnost tijela da efikasno reaguje na inzulin i reguliše nivo glukoze u krvi. Suprotno tome je inzulinska rezistencija, koja vodi ka dijabetesu tipa 2. „Redovna termalna terapija ima potencijal poboljšati narušenu osjetljivost na inzulin“, navodi se u izvještaju NCBI-ja iz 2008. godine.
Kardiovaskularne koristi
Studija Univerziteta Eastern Finland pratila je zdravstvene ishode 2.315 muškaraca u dobi od 42 do 60 godina, koji su većinu dana u sedmici provodili u sauni, tokom perioda od oko 20 godina. Kod njih je zabilježena 50 posto manja vjerovatnoća smrtonosnog srčanog udara u poređenju s muškarcima koji su u saunu išli jednom sedmično ili rjeđe. Prema izvještaju NCBI-ja, boravak u sauni može, u medicinski kontroliranim uslovima, pružiti blage kardiovaskularne efekte slične aerobnom vježbanju kod osoba koje zbog srčanih ili drugih zdravstvenih problema ne mogu sigurno trenirati. Redovni boravci u sauni mogu donijeti „koristi slične aerobnom treningu“.
Znači li to da sauna može zamijeniti trening kod osoba koje su već u dobroj formi? Ne u potpunosti. Iako sauna pruža određene kardiovaskularne koristi, ona ne jača mišiće – a očuvanje mišićne mase ključno je za prevenciju osteoporoze i padova u starijoj dobi. Također, propušta se zaštita koju pruža trening snage.
Prava sinergija nastaje kada se u saunu ide nakon treninga. Naučno je potvrđeno da ova kombinacija donosi niz koristi, uključujući bolji oporavak mišića, veći mišićni rast, povećanje snage, smanjenje upale, bolju izdržljivost, veću fleksibilnost te dodatno poboljšanje osjetljivosti na inzulin. Ova korist proučava se još od 1980-ih i povezana je s povećanom proizvodnjom hormona rasta (HGH), koju potiču proteini toplotnog stresa. HGH potiče rast mišića i održava gustoću kostiju, dvije izuzetno važne stvari kako starimo, naročito jer se proizvodnja ovog hormona s godinama smanjuje.
Snižava nivo kortizola
Još jedna često spominjana korist saune jeste smanjenje nivoa hormona stresa – kortizola. Iako je kortizol koristan u situacijama opasnosti, u modernom načinu života hronični stres može biti štetan. Povezan je s oslabljenim imunitetom, povišenim šećerom u krvi i debljanjem. Redovni odlasci u saunu mogu pomoći u snižavanju njegovog nivoa.
Koliko često i koliko dugo?
Već jedan odlazak u saunu sedmično može donijeti koristi poput opuštanja mišića, mentalne relaksacije i boljeg sna. Ako ste početnik, krenite postepeno: započnite s pet minuta i polako produžavajte boravak. Prije ulaska popijte čašu vode i istuširajte se. Sjednite na nižu klupu, dalje od vrelog kamenja, i nikada ne zaspajte u sauni. Hlađenje treba biti postepeno. Neki će poželjeti isprobati uranjanje u ledenu vodu nakon saune, ali to se ne preporučuje osobama sa srčanim bolestima niti trudnicama. Ako imate nekontrolisan visok krvni pritisak ili srčane tegobe, obavezno se posavjetujte s ljekarom. U početku ostajte kratko, a kasnije, kada se priviknete, možete ulaziti i izlaziti nekoliko puta po deset minuta. Nakon saune se odmorite i obavezno dobro hidrirajte.