Školjke otkrivene u neolitskim naseljima i rudnicima u Kataloniji proizvode ton sličan francuskoj horni, kažu istraživači, te ističu da je najvjerovatnije riječ o nekim od najstarijih predmeta koje je čovjek koristio kao instrumente za proizvodnju zvuka.
Kao dijete, Mikel Lopez Garcia bio je fasciniran školjkom koju je porodica njegovog oca u južnoj Španiji koristila da puhanjem upozori seljane na nabujale rijeke i opasnost od poplava.
Sati koje je proveo izvlačeći taj „karakteristično snažan zvuk“ isplatili su se prošle godine kada je ovaj arheolog, muzikolog i profesionalni trubač prislonio usne na osam truba napravljenih od školjki. Njihovi tonovi, kaže Garcia, mogli bi otkriti kako su živjeli ljudi na sjeveroistoku Španije prije 6.000 godina.
U članku koji je napisao zajedno s kolegicom Margaritom Diaz-Andreu, naučnicom s Univerziteta u Barceloni, tvrdi se da je 12 velikih truba od školjki pronađenih u neolitskim naseljima i rudnicima u Kataloniji, a datiraju iz perioda između kraja 5. i početka 4. milenija p.n.e., možda korišteno za komunikaciju na daljinu i kao najraniji muzički instrumenti.
Činjenica da su školjke skupljene tek nakon što su morski puževi Charonia lampas uginuli, sugeriše da nisu služile za jelo, dok uklanjanje šiljatog vrha upućuje na to da su korištene kao trube.
Naučnici su, da bi testirali svoje teorije, dobili odobrenje da izvedu akustične eksperimente na osam dovoljno očuvanih školjki.
U novembru 2024. godine, Lopez Garcia je iz njih izvukao „zaista moćan, stabilan ton“.
„Prilično je nevjerovatno da tako prepoznatljiv ton dolazi iz jednostavnog instrumenta koji je zapravo minimalno izmijenjeno životinjsko tijelo. Danas mu je najbliži instrument po boji tona francuska horna“, kaže Garcia.
Garcia i Diaz-Andreu željeli su saznati mogu li školjke pružiti više od osnovnog tona, mogu li služiti za improvizaciju, melodije i muzički izraz.
Stavljanjem ruke u otvor školjke Garcia je mogao mijenjati i spuštati ton, dok je puhanje uz izgovaranje slova T ili R mijenjalo boju zvuka.
„Ovo su vjerovatno neki od prvih instrumenata ili uređaja za proizvodnju zvuka koje poznajemo kroz historiju čovječanstva“, ističe on. „Način proizvodnje zvuka vrlo je sličan savremenim limenim puhačkim instrumentima poput trube ili trombona. Školjke su njihovi najstariji preci.“
U članku objavljenom u časopisu Antiquity, istraživači navode da su trube vjerovatno korištene kao alati za komunikaciju, između različitih zajednica u regionu ili između sela i ljudi koji su radili na okolnim poljima.
Moguće je da su ih koristili i rudari u galerijama rudnika variscita, gdje je pronađeno šest školjki.
Najstarija takva truba, gotovo identične izrade, pronađena je u pećini Marsoulas na jugu Francuske i datira oko 18.000 godina p.n.e.
Poput školjke iz Marsoulasa, i katalonske školjke imaju „ekspresivne osobine“ koje sugerišu širu muzičku upotrebu.
Prema Garciji, iako su ovi instrumenti imali praktičnu funkciju, oni imaju dovoljno melodijskog potencijala da omoguće muzičko izražavanje.
„Ove školjke-trube tjeraju vas da razmišljate o porijeklu ljudskog muzičkog izražavanja“, kaže on. „Je li to bila potreba za preživljavanjem ili je bila riječ o emocionalnoj i društvenoj potrebi da se povežemo, izrazimo i pokažemo osjećanja unutar grupe?“