Rok za registraciju državljana Bosne i Hercegovine koji žive ili privremeno borave u inozemstvu, a žele glasati na Općim izborima zakazanim za 4. oktobar, ističe večeras u ponoć, dok podaci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIKBiH) pokazuju da je do 20. jula uvjete za glasanje izvan zemlje ispunilo 31.303 birača.
Zaključno s 20. julom, na portalu e-Izbori korisnički nalog otvorile su ukupno 49.974 osobe. Pored 31.303 prijave koje ispunjavaju uvjete, još 7.511 završenih prijava nalazi se u postupku obrade, dok su 7.483 prijave još u fazi unosa.
Za 3.677 prijava nije utvrđeno ispunjavanje uvjeta zbog nedostataka u dostavljenoj dokumentaciji, potvrđeno je Feni iz CIK-a BiH.
Najveći broj prihvaćenih prijava birača stigao je iz Njemačke, njih 10.353. Slijede Hrvatska sa 5.924 prijave, Austrija sa 4.381, Srbija sa 2.169, Švedska sa 2.005 i Švicarska sa 1.718 prijava.
Posmatrano prema općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini za koje se birači prijavljuju, najveći broj prijava koje ispunjavaju uslove evidentiran je za Tomislavgrad - 1.877, Prijedor - 1.115, Jajce - 1.106, Derventu - 948, Gornji Vakuf-Uskoplje - 929 i Stolac - 851.
Slijede Bijeljina sa 763 prijave, Šekovići sa 736, Cazin sa 729 i Dobretići sa 645 prijava birača izvan Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o glasanju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH, najviše prijava evidentirano je za Generalni konzulat BiH u Minhenu, gdje se za glasanje prijavilo 246 birača.
Za glasanje u Ambasadi BiH u Beču prijavilo se 147 birača, u Ambasadi BiH u Amanu 141, Ambasadi BiH u Kopenhagenu 113, Generalnom konzulatu BiH u Štutgartu 112, Počasnom konzulatu BiH u Grazu 111 i Ambasadi BiH u Berlinu 102 birača.
Iz CIK-a su naveli da se najveći broj neprihvaćenih prijava odnosio na neispravan dokaz boravišta u inostranstvu, što je utvrđeno u 967 slučajeva.
U 632 slučaja potpis na prijavi nije odgovarao potpisu na identifikacionom dokumentu, dok je kod 550 prijava utvrđena neusaglašenost prijavnog obrasca i dostavljenih dokaza.
Nepotpun dokaz identiteta bio je problem kod 442 prijave, dok u 412 slučajeva nije dostavljen dokaz o tačnoj adresi boravišta u inozemstvu.
Tokom registracije građanima je bila dostupna tehnička podrška. CIK je zaprimio ukupno 1.670 zahtjeva za pomoć, od kojih je obrađeno 1.515. Putem info-linije evidentirano je 639 telefonskih poziva, a odgovoreno je i na 3.732 elektronske poruke građana.
Iz CIK-a ocjenjuju da je uvođenje digitalnog procesa registracije predstavljalo značajan iskorak u olakšavanju ostvarivanja biračkog prava građana koji se nalaze izvan BiH.
Međutim, predstavnici bh. dijaspore smatraju da je, uprkos mogućnosti elektronske registracije, cjelokupan proces i dalje složen, posebno zbog obaveze ponovne prijave za svaki izborni ciklus i glasanja putem pošte.
Potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine Safet Alispahić kazao je za Fenu da je odziv građana u inozemstvu veoma slab u odnosu na njihov ukupan broj te da sve više ljudi odustaje od učešća na izborima.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga je to što se građani koji žive izvan BiH moraju ponovo registrirati za svake izbore, dok građani koji žive u zemlji nemaju takvu obavezu.
"Smatram da to nije pravedno prema građanima koji žive izvan BiH. Registracija je elektronska, ali se glasanje i dalje obavlja putem formulara koji se šalju i vraćaju poštom. Taj proces zahtijeva vrijeme i veoma je skup - rekao je Alispahić.
Naveo je primjer prošlih izbora, kada je vraćanje glasačkog materijala iz Sydneyja koštalo 46 australskih dolara.
"Neki članovi naše zajednice kazali su da neće poslati glasački materijal jer ne žele platiti skoro 50 dolara za poštarinu. Način na koji građani iz dijaspore glasaju je komplikovan, skup i nije fer - istaknuo je.
Alispahić procjenjuje da bi slanje izbornog materijala za oko 50.000 prijavljenih birača moglo CIK koštati najmanje milion KM, računajući štampanje, slanje i druge troškove.
Podsjetio je da je Svjetski savez dijaspore BiH u oktobru prošle godine uputio inicijativu prema oba doma Parlamentarne skupštine BiH za promjenu načina glasanja izvan zemlje, u saradnji s CIK-om BiH.
"Ni Predstavnički dom ni Dom naroda nisu je stavili u proceduru. Deklarativno se političke stranke slažu da je potrebno nešto promijeniti, ali kada treba konkretno djelovati, ništa se ne uradi - kazao je Alispahić.
Kao jedno od rješenja naveo je uvođenje elektronskog glasanja, ističući da su prilikom izrade inicijative analizirali rješenja iz Finske. Smatra da bi takav način glasanja bio brži, jednostavniji i znatno jeftiniji od postojećeg sistema glasanja putem pošte.
Upozorio je i da svi prijavljeni birači na kraju ne iskoriste svoje pravo glasa. Ukoliko se, naprimjer, registruje 45.000 birača, ranija iskustva pokazuju da bi moglo glasati oko 30.000.
"To nije ni blizu broju ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine, a koji vjerovatno doseže 2,5 miliona – rekao je Alispahić