Rudarenje bitcoina i drugih kriptovaluta na stalnom je udaru kritike zbog velikog karbonskog otiska: rudarenje kriptovaluta je energetski intenzivan pothvat. No, rudarenje stvara i goleme vodene i kopnene otiske, pokazuje objavljena studija u časopisu Earth's Future. Riječ je o prvom istraživačkom radu koji detaljno opisuje utjecaj rudarenja bitcoina na okoliš, od države do države, i služi kao temelj za novi izvještaj Ujedinjenih naroda.
Studija Instituta za vodu, okoliš i zdravlje Sveučilišta Ujedinjenih naroda (UNU-INWEH), koristi podatke o energiji, karbonu, vodi i korištenju zemljišta od 2020. do 2021. kako bi izračunala utjecaj rudarenja bitcoina na okoliš 76 država za koje se zna da rudare kriptovalute. Istraživači su se fokusirali na bitcoin jer je stariji, popularniji i najšire korištena kriptovaluta.
Električna energija i karbon
Da je rudarenje bitcoina država, bila bi na 27. mjestu po potrošnji energije na svijetu: od januara 2020. do decembra 2021. rudarenje bitcoina potrošilo je oko 173 terawatt sata električne energije, oko 60% više od energije korištene za rudarenje bitcoina u prethodnom dvogodišnjem periodu. Rudarenje bitcoina pritom je emitiralo oko 86 megatona ugljika, uglavnom zbog korištenja fosilnih goriva u zemljama rudarenja bitcoina.
Najveći energetski i karbonski otisak u periodu 2020. - 2021. ostavili su Kina, SAD i - Kazahstan.
Globalno rudarenje bitcoina 2020/21.
- Potrošeno 173 teravat sata električne energije (više od većine zemalja);
- emitirano 86 megatona karbona;
- potrošeno 1,65 kubnih kilometara vode (više od kućne potrošnje 300 miliona ljudi u podsaharskoj Africi);
- pogođeno 1870 kvadratnih kilometara zemlje.
Potrošnja vode
Globalno, rudarenje bitcoina je 2020. i 2021. iskoristilo 1,65 miliona litara vode, dovoljno da se napuni više od 660.000 olimpijskih bazena. Najveći vodeni otisak ostavili su Kina, SAD i Kanada, a stanovnici Kazahstana i Irana su, zajedno s Amerikancima i Kinezima, pritom imali problema zbog nestašice vode.
Upotreba zemljišta
Studija je analizirala korištenje zemljišta uzimajući u obzir područje zemljišta zahvaćeno proizvodnjom energije za rudarenje. Zemljišni otisak farmi poslužitelja je zanemariv; globalni otisak korištenja zemljišta za rudarenje bitcoina iznosi 1870 kvadratnih kilometara, a polovina te površine nalazi se u Kini. Kopneni otisak SAD iznosi 303 kvadratna kilometra i vjerovatno raste dok se kineski smanjuje.
Najviše pogođene zemlje
Kina i SAD zauzimaju prva dva mjesta u svim kategorijama, a slijede ih Kanada, Njemačka i Rusija. Na listama se često pojavljuju i Kazahstan, Malezija, Iran i Tajland, države u kojima rudarenje kriptovaluta često subvencioniraju tamošnje vlade.
No, koristi od rudarenja bitcoina možda neće pripasti zemlji ili pojedincima koji obavljaju taj posao. Rudarenje kriptovaluta je ekstraktivno i teško je ući u trag tom procesu pa se geografska distribucija utjecaja na okoliš ne može automatski pretpostaviti i kao karta najvećih vlasnika digitalne imovine. To znači, upozoravaju istraživači, da je puno lakše saznati tko osjeća posljedice rudarenja nego tko od njega ima najveću korist.
Posljedice rudarenja
Rudarenje ostavlja posljedice po resurse zemalja u kojima se "kuju" bitcoini. Kad se 2021. Iran suočio s nestankom struje, tamošnja je vlada okrivila rudarenje bitcoina za pretjerano crpljenje hidroenergije tokom suše i povremeno je zabranjivala tu praksu. Kinezi su pak u junu iste godine zabranili rudarenje bitcoina i transakcije u zemlji. To su iskoristile zemlje poput SAD-a i Kazahstana pa im je udio u bitcoinu porastao za 34%, odnosno 10%.
Istraživači kažu da studija nije namijenjena optuživanju bitcoina ili rudarenja drugih kriptovaluta: "Nove tehnologije imaju skrivene troškove koje često ne shvatamo. Mi samo želimo informirati ljude i industrije o tome koliki bi ti troškovi mogli biti prije nego što bude prekasno."
