Osobe koje u usnoj šupljini imaju određene vrste bakterija i gljivica mogu imati više od tri puta veći rizik od razvoja raka gušterače, pokazuje novo istraživanje koje su proveli stručnjaci iz NYU Langone Health i Perlmutter Cancer Center.
U studiji objavljenoj u časopisu JAMA Oncology, naučnici su identifikovali 27 vrsta bakterija i gljivica u oralnom mikrobiomu koje mogu doprinijeti razvoju ove opasne bolesti.
Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika raka. Prema podacima Svjetskog fonda za istraživanje raka, tokom 2022. godine zabilježeno je oko 510.992 novih slučajeva širom svijeta, dok je 467.409 ljudi preminulo od ove bolesti. To ga čini šestim vodećim uzrokom smrti povezanih s rakom na globalnom nivou. U Evropi je treći najčešći uzrok smrti od raka, sa stopom incidencije između 16 i 25 slučajeva na 100.000 stanovnika, u zavisnosti od zemlje.
„Trenutno nemamo dovoljno kvalitetne testove za rano otkrivanje, a mogućnosti liječenja su ograničene. Zato je identifikacija novih, promjenjivih faktora rizika izuzetno važna jer nam može pomoći u prevenciji bolesti,“ objasnila je dr. Jiyoung Ahn, profesorica populacionog zdravlja na NYU Grossman School of Medicine i zamjenica direktora za populacionu nauku u Perlmutter Cancer Center, za Fox News Digital.
Naučnici su analizirali uzorke pljuvačke 122.000 zdravih odraslih osoba koje su učestvovale u dvije velike studije o raku, a potom ih pratili devet godina. Uporedili su oralni mikrobiom 445 osoba koje su razvile rak gušterače s mikrobiomom 445 nasumično odabranih učesnika bez raka.
U obzir su uzeti faktori poput medicinske istorije, pušenja, rase i dobi. Identifikovano je 24 vrste bakterija i gljivica povezanih s povećanim ili smanjenim rizikom od raka, kao i tri dodatne vrste bakterija koje su već poznate po vezi s parodontalnim bolestima i rakom gušterače.
Sveukupno, prisustvo ovih mikroba bilo je povezano s više od trostruko većim rizikom od razvoja raka gušterače.
„Ukupni efekat ovih 27 mikroorganizama saželi smo kroz indeks rizika koji kombinuje veličinu uticaja i učestalost svake vrste“, pojasnila je dr. Ahn. „Korištenjem tog pristupa, otkrili smo da osobe s višim indeksom rizika imaju 3,5 puta veću vjerovatnoću da razviju rak gušterače.“
Veza između lošeg oralnog zdravlja i raka gušterače poznata je već ranije, ali do sada se nije znalo koje tačno vrste mikroba imaju ključnu ulogu.
„Profilisanje oralnog mikrobioma moglo bi poslužiti kao neinvazivni biomarker za identifikaciju osoba s povećanim rizikom, koje bi mogle imati koristi od češćih pregleda, što je posebno važno s obzirom na nedostatak efikasnih metoda za rano otkrivanje raka gušterače,“ dodala je Ahn.
Ovi rezultati dodatno naglašavaju važnost redovne oralne higijene pranja zuba, korištenja zubnog konca i redovnih stomatoloških pregleda.
„To je faktor rizika koji se može promijeniti, što znači da imamo priliku utjecati na prevenciju raka gušterače“, rekla je Ahn. „Također se uklapa u poruke javnog zdravstva koje ističu da zdravlje usne šupljine snažno utiče na zdravlje cijelog organizma.“
Dr. Florencia McAllister, profesorica gastrointestinalne onkologije u MD Anderson Cancer Center na Univerzitetu u Teksasu, koja već neko vrijeme istražuje mikroorganizme u usnoj šupljini i stolici, navodi da bi „u budućnosti karakterizacija i regulacija mikroba mogla postati ključni dio personalizirane prevencije raka.“
Ipak, naučnici upozoravaju da je potrebno dodatno istražiti da li mikrobi zaista igraju uzročnu ulogu u razvoju raka, ili su u pitanju drugi faktori poput genetike ili oslabljenog imuniteta.
Dr. Purnima Kumar, šefica odsjeka za parodontologiju i oralnu medicinu na Univerzitetu Michigan, naglašava: „Ne možemo odvojiti usnu šupljinu i bolesti zuba od bolesti koje se javljaju u ostatku tijela.“
Za očuvanje zdravog oralnog mikrobioma, ona preporučuje redovno pranje zuba, čišćenje koncem i redovne stomatološke kontrole, dok na stanje usta značajno utječu i ishrana, konzumacija alkohola, pušenje i korištenje e-cigareta.
Autori studije napominju da istraživanje pokazuje korelaciju, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu između mikroba u ustima i rizika od raka gušterače. U narednoj fazi, tim planira istražiti utječe li prisustvo virusa u usnoj šupljini na razvoj raka i ima li mikrobiom ulogu u stopi preživljavanja.