Nivo rada na daljinu unutar radne snage u Njemačkoj vratio se na svoj vrhunac iz ere pandemije, pri čemu je oko četvrtine zaposlenih u zemlji radilo na daljinu 2025. godine, jer su globalna nestašica nafte i nagli skok cijena goriva podstakli veći broj ljudi da rade od kuće, saopštio je u srijedu državni zavod za statistiku Destatis.
Oko 25 posto radnika u Njemačkoj radilo je na daljinu prošle godine, što je porast u odnosu na 24 posto u 2024. i 23 posto u 2023. godini, pokazali su podaci.
Rastući pomak ka radu na daljinu ukazuje na trajnu transformaciju tržišta rada u zemlji u poređenju s normama prije pandemije, s obzirom na to da je 2019. godine samo 13 posto njemačke radne snage radilo na daljinu.
Ukupni udio radnika na daljinu vratio se na nivo iz 2021. godine, ali se intenzitet korištenja kućnog ureda smanjio, jer podaci pokazuju da je samo 24 posto onih koji rade na daljinu radilo isključivo od kuće, naspram 40 posto tokom vrhunca pandemije COVID-19 u 2021. godini.
Skoro polovina svih radnika na daljinu, preciznije njih 46 posto, provela je većinu svojih radnih dana u uredu radije nego kod kuće prošle godine.
Nivoi rada na daljinu varirali su u zavisnosti od sektora i veličine kompanija, pri čemu sektori informacione tehnologije (IT), poslovne administracije i menadžment konsaltinga predvode sa 74 posto radne snage koja barem povremeno radi od kuće, pokazali su podaci.
Rad na daljinu ostao je prilično ograničen u oblastima ugostiteljstva, pejzažne arhitekture i maloprodaje, s udjelima od samo šest posto, sedam posto i 10 posto.
Podaci su pokazali da su radnici starosne dobi od 35 do 44 godine najvjerovatnije radili od kuće, s 30 posto, što može odražavati potrebu za balansiranjem poslovnih i porodičnih obaveza, navodi se u izvještaju.
Nasuprot tome, zaposlenici stari 15–24 godine imali su najmanju vjerovatnoću za rad na daljinu, s 10 posto, što je trend koji izvještaj pripisuje ranoj fazi stručnog osposobljavanja.
Njemačka stopa rada na daljinu bila je nešto iznad prosjeka EU-a od 23 posto u 2025. godini, dok je Nizozemska predvodila blok sa 52 posto radne snage koja radi od kuće ili na daljinu, a slijede je Švedska s 45 posto i Luksemburg s 43 posto.
Rumunija i Bugarska zabilježile su najniže stope rada na daljinu u EU od po četiri posto, pokazali su podaci.