Vlasti u Izraelu i Gazi pripremaju se za oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika uoči roka koji istječe u ponedjeljak za razmjenu predviđenu sporazumom o prekidu vatre koji bi mogao okončati dvogodišnji rat u Gazi.
Hamas bi trebao osloboditi sve žive taoce iz Gaze u roku od 72 sata od potpisivanja sporazuma, rok koji ističe u podne po lokalnom vremenu (10:00 BST). Hamas drži 48 talaca, od kojih se vjeruje da je 20 živih, piše Guardian.
Međunarodna radna grupa radit će na pronalasku posmrtnih ostataka talaca koji nisu pušteni u ponedjeljak, a mnogi od njih su zakopani pod ruševinama negdje u razorenom Pojasu Gaze.
Trump stiže u Jerusalem
Izrael će također osloboditi gotovo 2.000 palestinskih pritvorenika, od kojih će velika većina biti poslana u Gazu ili prognana u susjedne zemlje, iako vrijeme njihovog puštanja još nije određeno.
Američki predsjednik Donald Trump posjetit će Jerusalem u ponedjeljak kako bi govorio u Knessetu otprilike u isto vrijeme kada se odvija razmjena talaca i zatočenika, a sastat će se i s porodicama talaca.
Trump će potom odletjeti u Sharm el-Sheikh gdje će supredsjedavati "mirovnim samitom" kojem će prisustvovati čelnici više od 20 zemalja, a čiji je cilj finaliziranje trajnog primirja u Gazi.
Iako je put prema sporazumu bio nejasan, Trump je rekao da očekuje da će se primirje nastaviti. „Svi su umorni od borbi“, rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući, dodajući da postoji „konsenzus“ o daljnjem putu.
Razmjena talaca i zatočenika prvi je korak u Trumpovom planu od 20 tačaka za okončanje rata u Gazi. Primirje je na snazi u Gazi od petka poslijepodne, ali većina detalja Trumpovog plana mora se pregovarati prije nego što se uspostavi trajni kraj rata.
Hamas nakon rata neće učestvovati u upravljanju Gazom, rekao je izvor iz pokreta uoči početka samita u Egiptu i okupiti dvadesetak svjetskih čelnika, uključujući i Donalda Trumpa.
"Za Hamas je upravljanje Pojasom Gaze riješeno pitanje. Hamas uopće neće učestvovati u tome u prijelaznoj fazi, što znači da se odrekao kontrole nad Pojasom Gaze, ali ostaje temeljni element palestinskog društva", rekao je AFP-u izvor blizak pregovaračkom timu Hamasa, želeći ostati anoniman.
"Hamas prihvata dugoročno primirje, kao i to da se oružje Hamasa uopće ne koristi tokom spomenutog perioda, osim u slučaju izraelskog napada na Gazu", rekao je izvor. "Predložena potpuna predaja oružja ne dolazi u obzir i nije predmet pregovora", rekao je u subotu AFP-u dužnosnik Hamasa, koji je želio ostati anoniman.
Dok je vodstvo Hamasa u prošlosti bilo podijeljeno u pogledu ključnih pitanja, posebno u vezi s budućom upravom Gaze, ovaj je put, čini se, postignuta opća suglasnost da se razoružanje odbije.
Palestinci su očajnički željeli da se primirje produži u trajni prekid vatre, nakon dvije godine izraelske kampanje u kojoj je uništen veći dio pojasa, ubijeno više od 67.000 Palestinaca i ranjeno oko 170.000. Izrael je optužen za genocid u Gazi od strane istražne komisije UN-a i nekoliko tijela za ljudska prava.
Izrael niječe tvrdnju o genocidu i tvrdi da njegovo ponašanje u ratu, pokrenutom kao odmazda za napad militanata predvođenih Hamasom u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba uzeta za taoca, predstavlja samoobranu.
U Izraelu su u toku pripreme za prihvat talaca, koji će biti odvedeni u vojnu bazu na pregled prije nego što budu prebačeni u bolnice, koje su provele vježbe za pripremu oslobađanja talaca, koristeći glumce umjesto talaca za vježbu.
Porodice na okupiranoj Zapadnoj obali također su se pripremale za doček voljenih koji su pušteni iz izraelskih zatvora. Izraelske vlasti su uputile porodice da ne govore glasno tokom proslava i upozorile ih da ograniče interakciju s medijima.
Otprilike 2.000 palestinskih pritvorenika trebalo bi biti pušteno otprilike u isto vrijeme kada budu pušteni taoci. Oko 1.700 bili su pritvorenici iz Gaze, dok je 250 bilo dugogodišnjih izraelskih zarobljenika, među kojima su bili palestinski vođe. Oko polovina od 250 trebala je biti puštena u Gazu ili prognana u susjedne zemlje, dok bi druga polovina bila puštena na Zapadnu obalu ili u Istočni Jeruzalem.
Dok su se nastavljale pripreme za razmjenu talaca, humanitarne grupe su se pripremale za slanje pomoći u Gazu.
COGAT, izraelska vojna agencija koja nadgleda humanitarnu pomoć u Gazi, izjavila je da očekuje da će u pojas svakodnevno ulaziti oko 600 kamiona, počevši od nedjelje. To bi vratilo pomoć na otprilike predratnu razinu, nakon mjeseci strogo ograničene pomoći u pojas.
UN je saopćio da je oko 170.000 tona hrane, lijekova i druge humanitarne pomoći spremno za ulazak u Gazu nakon što Izrael dopusti ulazak. Šatori, visokoenergetska hrana za pothranjenu djecu i potrepštine za menstrualnu higijenu bili su među prioritetnim artiklima pomoći.
Humanitarna pomoć
Pomoć za obnovu teritorija dolazi nakon višemjesečne izraelske opsade Gaze, koja je rezultirala glađu u dijelovima teritorija, prema vodećem svjetskom stručnjaku za prehrambene krize. Glad se proširila teritorijem od maja, a najmanje 459 ljudi umrlo je od gladi u posljednje dvije godine.
Trumpov plan nalaže ponovno uspostavljanje redovne pomoći na tom području. UN će ponovno koordinirati pomoć Gazi nakon što im je Izrael to mjesecima zabranjivao.
Uloga privatne Humanitarne zaklade za Gazu (GHF), koja je trebala zamijeniti UN u distribuciji pomoći u Gazi, ostala je nejasna. Mjesta za distribuciju pomoći zaklade u Gazi prestala su s radom nakon što je stupio na snagu sporazum o primirju.
SAD bi također rasporedio do 200 vojnika u Izraelu kako bi pomogao u uspostavljanju radne grupe za pomoć u stabilizaciji Gaze. Američke trupe ne bi bile raspoređene u Gazi, ali bi savjetovale radnu grupu, poznatu kao Civilno-vojni koordinacijski centar (CMCC), iz Izraela.
Načelnik Centralne komande, admiral Brad Cooper, sastao se s izraelskim vojnim komandantom Eyalom Zamirom, putujući u Gazu zajedno s Witkoffom i Kushnerom. Cooper je rekao da je njegova posjeta bila u službi osnivanja CMCC-a.