Deepfake se najčešće odnosi na izuzetno realističnu, ali lažnu fotografiju, video ili audiozapis osobe koja govori ili radi nešto što zapravo nikada nije rekla niti uradila.
Deepfake sadržaji postojali su i prije nego što su alati generativne umjetne inteligencije postali široko dostupni. Neki su nastajali pomoću programa poput Photoshopa, dok su drugi stvarani mijenjanjem opisa ili konteksta fotografije kako bi izgledalo da prikazuje nešto potpuno drugačije.
Danas je zabrinutost zbog deepfake sadržaja mnogo veća jer alati umjetne inteligencije omogućavaju stvaranje veoma uvjerljivih lažnih materijala brže, jednostavnije i dostupnije velikom broju ljudi.
Kako prepoznati fotografiju koju je možda napravila umjetna inteligencija?
Stručnjaci sa Univerziteta u Arizoni izdvojili su nekoliko znakova na koje treba obratiti pažnju:
Provjerite ruke i prste – nedostajući prsti, neprirodan broj prstiju ili čudne deformacije često su znak AI generisane slike.
Pogledajte lice i detalje – kod manjih lica detalji mogu izgledati iskrivljeno, neprirodno ili „savršeno“ na sumnjiv način.
Obratite pažnju na tekst – umjetna inteligencija često griješi pri stvaranju slova, natpisa i logotipa.
Provjerite odraze – refleksije u ogledalima, staklu ili vodi trebaju biti logične i usklađene sa stvarnošću.
Provjerite porijeklo fotografije
Jedan od načina provjere je korištenje stranice Content Credentials, koja može pokazati postoje li metapodaci o porijeklu slike.
Ako je fotografija nastala pomoću određenih alata kompanija poput Adobea, Microsofta ili OpenAI-ja, ti podaci mogu ukazivati na to.
Ipak, važno je znati da odsustvo takvih podataka ne znači automatski da fotografija nije napravljena umjetnom inteligencijom, jer ih svi alati ne dodaju.
Koristite obrnutu pretragu slike
Još jedan koristan način provjere je obrnuta pretraga fotografije, na primjer putem Google Imagesa.
Postavljanjem slike možete pronaći druge stranice na kojima se pojavljuje, kao i slične verzije. To može pomoći da utvrdite da li je fotografija stvarna ili generisana pomoću AI alata.
Ako je slika stvarna, veća je vjerovatnoća da ćete je pronaći na više pouzdanih izvora, poput medija koji izvještavaju o događaju. Često postoje i fotografije istog događaja snimljene iz različitih uglova.
Ako je fotografija napravljena umjetnom inteligencijom, moguće je pronaći druge verzije koje su označene kao AI radovi.
Najvažnije pravilo: ne vjerujte svemu što vidite na internetu samo zato što izgleda uvjerljivo. U digitalnom dobu fotografija više nije uvijek dokaz stvarnosti.