U Sloveniji će od 1. januara 2026. godine djelimično stupiti na snagu zakon koji donosi pravu revoluciju na tržištu rada. Osim povećanja naknada za nezaposlene i javne radove te olakšanja pristupa tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti smanjenje radnih obaveza za osobe koje se približavaju penziji.
Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će birati između slobodnog petka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana od šest sati, potvrdili su iz Ministarstva za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenske medije.
Ovim ministarstvom rukovodi Luka Mesec iz stranke Levica, koja daje manjinsku podršku vladi Roberta Goloba. U toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje novih odredbi.
Zakon koristi model 80-90-100, koji označava:
80% radnog vremena
90% pune plate
100% uplaćenih doprinosa
Slovenija će djelimično preuzeti iskustva zemalja poput Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slične reforme dovele do veće produktivnosti, manjih izostanaka s posla i veće radne efikasnosti. Pilot-projekti sprovedeni u Sloveniji, uglavnom u tehnološkim firmama, dali su slične rezultate.
Iz ministarstva poručuju da bi, ako se novi model pokaže uspješnim, mogli dodatno liberalizirati propise – do kraja 2028. godine moguće su i promjene poput dodataka za rad subotom, obavezne božićnice za sve zaposlene i radne sedmice od 38 sati.
U okviru istog paketa reformi, od 2026. godine nezaposleni će imati pravo na veće naknade. Tokom prva tri mjeseca nakon otkaza, moći će primati 130% prosječne bruto minimalne plate, koja trenutno iznosi nešto više od 1660 eura. Nakon toga slijede isplate u visini od 110%, zatim 100%, pa do 70% minimalne bruto plate.
Poboljšanja će osjetiti i učenici, studenti i učesnici javnih radova, koji će imati veće satnice i bolje radne uslove. Planirani su i podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina, kroz subvencije u iznosu od 40% njihovih neto naknada.
Penzionerima se povećava dozvoljeni broj radnih sati s 60 na 85 sati mjesečno, što povlači i veći maksimalni godišnji dohodak.
Uvođenje ovih mjera prethodilo je dugotrajno usaglašavanje sa socijalnim partnerima, a zakon je konačno donesen po hitnom postupku kako bi Slovenija mogla povući 140 miliona eura iz evropskih fondova.
Ministarstvo finansija, koje vodi Klemen Boštjančić, bivši direktor Adria Airwaysa, izrazilo je zabrinutost zbog pritiska na budžet. Procijenjeni trošak ovih mjera iznosi više od 40 miliona eura.
Podzakonski akti koji detaljno regulišu tržište rada biće finalizirani do kraja 2028. godine, ako aktuelna vlada lijevog centra preživi do tada.