Zbog visokih temperatura i suše, ovogodišnja berba hmelja u Sloveniji je, prema prvim procjenama, 40 posto manja. Istovremeno, prošlogodišnja berba hmelja još nije u potpunosti prodata i trgovci ga čuvaju do daljnjeg.
Prema prvoj procjeni, ovogodišnja žetva hmelja u Sloveniji će zbog nepovoljnih vremenskih prilika biti 40 odsto manja od prošlogodišnje, kada je proizvedeno 2.185 tona hmelja. Kako je rekla specijalista za hmelj Irena Friškovec u narednih 14 dana mnogo će zavisiti od vremena.
“Na ovogodišnji rod hmelja uticale su visoke temperature i nedostatak padavina. Povoljni vremenski uvjeti narednih dana mogu pozitivno utjecati na razvoj čunjeva kod kasnijih sorti hmelja“, rekla je Friškovec.
Sorta Savinjski golding dostigla je tehnološku zrelost u zasadima koji nisu bili navodnjavani i već je pogodna za berbu koja će početi sljedeće sedmice. U zasadima koji su navodnjavani krajem sedmice nastupiće tehnološka zrelost. I ove godine će oko 400 rumunskih radnika doći da pomognu hmeljarima tokom berbe hmelja.
Većina farmi hmelja opremljena je sistemima za navodnjavanje, ali za suše poput ovogodišnje, trenutni izvori vode u Spodnjoj Savinjskoj dolini nisu dovoljni. Stoga je imperativ da se u narednim godinama u Donjoj Savinjskoj dolini započne izgradnja akumulacija – vlažnih akumulacija, koje će moći da obezbijede izvor vode za potrebe navodnjavanja i osiguraju sigurnost od poplava.
Direktor firme Žalje Hmezad Exim Mihael Vitko rekao je da su pojedine sorte hmelja prošle godine bile slabo prodavane zbog epidemioloških stanja i smanjene prodaje piva. Zalihe se prilično gomilaju. Prošlogodišnja berba hmelja još nije u potpunosti prodata i trgovci ga čuvaju do daljnjeg.
Na pitanje kako je sa otkupnom cijenom hmelja ove godine, Vitko je odgovorio da je većina hmelja prodata po unaprijed dogovorenim cijenama, pa je nezahvalno govoriti o cijenama na slobodnom tržištu.
"Cijene određuju tržište i kupci koji nisu obuhvaćeni ugovorima. Izuzetno je veliki pritisak na tržištu od strane većih pivarskih sistema. Oni su suočeni s rastom cijena sirovina, ambalaže i resursa, ali s druge strane znaju da je proizvodnja hmelja na rekordnom nivou. Ono što mi ne radimo to ide na račun s obzirom na to da oni prave rekordnu zaradu“, rekao je Vitko.
Otkup hmelja u kompaniji Hmezad Exim iznosi negdje između 30 i 40 posto. Određeni procenti se mijenjaju zbog učešća na raznim prodajnim tenderima, tako da je teško reći tačno o kupljenoj količini.
Prema Vitkovim riječima, glavna tržišta za prodaju slovenačkog hmelja su Evropa, Rusija, na koju se zbog sankcija gleda sa neizvjesnošću, i Azija. Otvaraju nova tržišta, poput Japana, koje je u prošlosti koristilo oko 500 tona slovenačkog hmelja, i Južne Koreje.
