Od početka sedmice se u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini špekulira o tome je li slovenski premijer Janez Janša poslao neslužbeni diplomatski dokument ("non-paper") u Brisel, koji govori o novom crtanju granica na području Bivše Jugoslavija. Ipak, slovensi portal Necenzurisano.si objavio je non-paper. Prema tim informacijama, dokument pod naslovom "Zapadni Balkan - put naprijed" primljen je u Michelovom kabinetu u februaru. Ko ga je napisao, ne može se službeno znati.
Prema neslužbenim izvorima, zasigurno nije nastao u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova.Prema nekim informacijama, dio dokumenta je napisao u Budimpešti. Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o "slovenskom" dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet učestvovao u slanju na razne adrese. Budući da se radi o neslužbenom diplomatskom dokumentu namijenjenom priopćavanju različitih stavova i inicijativa bez službenog karaktera, on nema ni glavu ni potpis. Došao je Michelu mimo službene diplomatske pošte, pa se njegovo postojanje može u bilo kojem trenutku javno poreći. Slovenski mediji pišu da to nije službeni stav Slovenije, već samo jedan od neformalnih prijedloga za moguće rješenje pitanja koja se tiču zemalja bivše Jugoslavije.
Ali njegov je sadržaj u suprotnosti sa svim važećim dokumentima na kojima se temelji vanjska politika Slovenije. Dokument je prilagođen srpskim i hrvatskim nacionalističkim krugovima, koji već tri decenije rade na komadanju Bosne i Hercegovine, piše slovenski portal.
Dokument tako u uvodu spominje "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata" koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostave mira nakon završetka ratova, obećanih europskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom smjeru u regiji, "ključna pitanja ostaju neriješena". A ona su:
Dijelovi dokumenta
- Da je Daytonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100 000 života, praktički prepoznao ono što je postignuto u ratu, ali ne u načelu.
- Da je u ovom trenutku teško zamisliti europske perspektive Srbije i Kosova. - da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.
- Da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i sjevernoj Makedoniji.
- Da osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša koji osobno imaju koristi od kaosa i nefunkcionalnih institucija, nitko nije zadovoljan situacijom u BiH.
Ovdje dolazimo do ključnog dijela dokumenta - predloženih "rješenja" za gore opisane probleme.
Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke, prenosi portal Necenzurisano.
Šta se predlaže
1. Ujedinjenje Kosova i Albanije. "Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktički ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status - slijedeći primjer Južni Tirol ", navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većinu stanovništva govori njemački.
2. Ujedinjenje većine teritorija Republike Srpske sa Srbijom. "Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom je slučaju Srbija spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije", navodi se u dokumentu.
3. "Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol)."
4. "To bi Bošnjacima dalo neovisnu funkcionirajuću državu i preuzelo punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali hoće li ući u EU ili u budućnost izvan EU (slijedeći primjer Turske. Za sada velika većina Bošnjaka podržava perspektiva EU i nagli porast turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati tokom sljedeće decenije."
Prema slovenskom portalu, ta bi "rješenja" ubrzala pregovore o članstvu zemalja zapadnog Balkana u EU i NATO-u. Ali to su prijedlozi kojima se snažno protive u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i drugim europskim zemljama. Naime, međunarodna zajednica naglašava važnost teritorijalne cjelovitosti BiH i protivi se novom iscrtavanju granica na prostoru bivše Jugoslavije. To bi otvorilo Pandorinu kutiju i vjerovatno dovelo do novih ratova. Zeleno svjetlo za raspad Bosne i Hercegovine i ujedinjenje Kosova s Albanijom dalo bi novi zamah srpskim nacionalistima u Crnoj Gori i albanskim nacionalistima u sjevernoj Makedoniji, dvjema članicama NATO-a. Činjenica da se u vezi s tim dokumentom spominju Slovenija i Janša vjerovatno je najveći udarac za predstojeće slovensko predsjedanje EU. Kad su početkom sedmice mediji iz BiH izvijestili o ovom dokumentu, Janša je u svom odgovoru izjavio da "Slovenija ozbiljno traži rješenja za razvoj regije i evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana". Ali nije izričito porekao postojanje dokumenta. Samo je naglasio da bi "bilo teško predati nešto Charlesu Michelu u februaru ili martu, budući da ga je zadnji put upoznao prošle godine".
No, postoji mnogo mogućih načina na koje je dokument stigao do Brisela. Primjerice, Michel je sredinom februara u Poljskoj prisustvovao sastanku povodom 30. godišnjice Višegradske skupine, kojem je također prisustvovao mađarski premijer Viktor Orban , Janšin najbliži politički saveznik u EU.
Činjenica da dokument o podjeli BiH baca novo svjetlo i na posjet predsjednika Republike Boruta Pahora ovoj zemlji početkom ožujka. Kako je početkom sedmice otkrio član predsjedništva BiH Željko Komšić , Pahor ga je pitao o mogućem mirnom odlasku u BiH. Pahorov je kabinet kasnije tvrdio da se predsjednik republike usprotivio ideji raspada BiH. Kaže se da je pitanje mirnog prekida pokrenuto isključivo zbog zabrinutosti zbog tih ideja. Ali Pahor je došao u Sarajevo nakon što je Michel primio dokument. Je li doista moguće da Pahor nije znao za njega? Je li postavio pitanje mirnog raspada BiH jer je osjećao tlo za nekoga drugoga? Dokument također govori o budućim "koracima".
Tačnije, na „tihu“ provjeru s donositeljima odluka u regiji i međunarodnom zajednicom može li se plan provesti. Ako dokaže da se ne može postići sporazum, dokument će zadržati status "bez papira". U ožujku je američki državni tajnik Antony Blinken također nagovijestio da se prijedlozi za crtanje novih granica na Balkanu intenzivno ispituju kroz razne kanale . U ranom pismu predsjedništvu BiH početkom travnja, odbacio je mogućnost razgovora o radikalnim promjenama Daytonskog sporazuma. Janšina igra sa slovenskim interesima Ministar vanjskih poslova Anže Logar jučer je u Narodnoj skupštini izjavio da se slovenska strategija prema zapadnom Balkanu nije promijenila. No, sve je više znakova novog zaokreta u slovenskoj vanjskoj politici. Prema našim informacijama, posljednjih mjeseci o BiH su bila tri "ne-lista" u kojima je Slovenija na ovaj ili onaj način sudjelovala. Logar je jučer potvrdio postojanje jednog od tih dokumenata. Riječ je o diplomatskoj inicijativi u vezi s BiH, koju je sredinom ožujka pokrenula Hrvatska, a pridružila joj se i Slovenija. Ovim dokumentom nastavljaju dugotrajnu diplomatsku ofenzivu u Zagrebu na promjenu izbornog zakonodavstva u BiH. To bi uvelike olakšalo izbor hrvatskog člana predsjedništva BiH po mjeri Zagreba.
Pridruživanjem hrvatskoj diplomatskoj inicijativi Slovenija se dodatno distancirala od najvećih zemalja EU. Uz Mađarsku podržale su je samo tri pravoslavne zemlje: Grčka, Bugarska i Cipar. Prva dva imaju vlastite interese po pitanju sjeverne Makedonije, posebno u uvjetovanju njezinog daljnjeg ulaska u europske integracije. Za promjenu izbornog zakonodavstva u BiH u korist Zagreba zalaže se i Rusija, ključni politički saveznik srpskog člana predsjedništva BiH Milorada Dodika , koji otvoreno govori o pristupanju Republike Srpske Srbiji. Nije jasno zašto se Slovenija pridružila inicijativi Hrvatske koja ima snažne nacionalne interese u zemlji, manje od tri mjeseca prije predsjedanja EU. Pogotovo što naša zemlja s Hrvatskom ima još nekoliko otvorenih pitanja vođenih arbitražom. Ni pitanje kako su najnoviji vanjskopolitički manevri u skladu s interesima naše zemlje još nema odgovor.
