Žene koje prate mediteranski način ishrane mogu imati manji rizik od moždanog udara, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Neurology Open Access. Studija je otkrila snažnu povezanost između ove ishrane i smanjenog rizika od moždanog udara, iako ne dokazuje da ishrana direktno sprječava moždane udare. Umjesto toga, ističe vezu između prehrambenih navika i dugoročnih zdravstvenih ishoda.
Istraživači su primijetili niže stope moždanog udara među ženama koje su se najviše pridržavale mediteranske ishrane. To uključuje i ishemijske i hemoragijske moždane udare. Ishemijski nastaju kada je protok krvi u dijelu mozga blokiran i predstavljaju najčešći oblik moždanog udara, dok hemoragijski nastaju pucanjem krvnog suda i izazivaju krvarenje u mozgu.
Mediteranska ishrana fokusira se na konzumiranje obilja povrća, voća, mahunarki i ribe, uz zdrave masti poput maslinovog ulja, dok ograničava mliječne proizvode, meso i hranu bogatu zasićenim mastima.
“Naši nalazi podržavaju sve više dokaza da je zdrava ishrana ključna za prevenciju moždanog udara. Posebno nas je zanimalo kako se ovaj nalaz odnosi na hemoragijski moždani udar, jer je malo velikih studija proučavalo ovu vrstu moždanog udara”, rekla je autorka studije, dr. sc. Sofija S. Vang iz Sveobuhvatnog centra za rak City of Hope (Duarte, Kalifornija).
Studija je obuhvatila 105.614 žena koje na početku istraživanja nisu imale istoriju moždanog udara i čija je prosječna starost bila 53 godine. Svaka ispitanica je na početku ispunila detaljan upitnik o ishrani, a istraživači su zatim dodijelili ocjenu od nula do devet prema tome koliko se njihova ishrana poklapala sa smjernicama mediteranske ishrane.
Fascinantni nalazi studije
Ispitanice su dobijale po jedan bod za konzumaciju cjelovitih žitarica, voća, povrća, mahunarki, maslinovog ulja i ribe u količini većoj od prosjeka, kao i za umjerenu konzumaciju alkohola. Također su dobijale bod za manju konzumaciju crvenog mesa i mliječnih proizvoda od prosjeka. Oko 30% ispitanica postiglo je rezultat između šest i devet, što ih svrstava u najvišu grupu, dok je 13% ispitanica imalo rezultat između nula i dva, odnosno najnižu grupu.
Ispitanice su praćene prosječno 21 godinu. Tokom tog perioda zabilježeno je 4.083 moždana udara, uključujući 3.358 ishemijskih i 725 hemoragijskih. Među ženama u grupi s najvišim rezultatima ishrane dogodilo se 1.058 ishemijskih moždanih udara, u poređenju s 395 slučajeva u najnižoj grupi. Kod hemoragijskog moždanog udara prijavljeno je 211 slučajeva u najvišoj grupi i 91 u najnižoj grupi.
Nakon što su uzeti u obzir faktori rizika poput pušenja, fizičke aktivnosti i visokog krvnog pritiska, razlike su ostale značajne. Žene s najvišim rezultatima mediteranske ishrane imale su 18% manju vjerovatnoću da dožive moždani udar u odnosu na one s najnižim rezultatima. Rizik od ishemijskog moždanog udara bio je 16% niži, dok je rizik od hemoragijskog moždanog udara bio smanjen za 25%.
“Moždani udar je vodeći uzrok smrti i invaliditeta, stoga je ohrabrujuće pomisliti da poboljšanje ishrane može smanjiti rizik od ove razorne bolesti. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ovi nalazi potvrdili i kako bismo razumjeli mehanizme koji stoje iza njih, te eventualno identificirali nove načine prevencije moždanog udara”, rekla je Vang.
Jedno od ograničenja studije je što su informacije o ishrani bile samoprijavljene, što znači da se neke ispitanice možda nisu tačno sjetile svojih prehrambenih navika.