Zimski period s obilnim snijegom naglo se prekida širom Evrope. Poslije skoro mjesec niza atlantskih ciklona i velikih poplava na Iberskom poluotoku i Mediteranu, kontinent se okreće proljetnim temperaturama.
Snažna toplotna kupola trebala bi se u posljednjoj sedmici februara proširiti nad centralnim dijelom Evrope, donoseći temperature znatno iznad prosjeka, koje će u mnogim krajevima dosegnuti i 20 stepeni, prognoza je Severe Weather Europe.
Značajni toplotni valovi i rekordne temperature zabilježene u prošlosti u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi često su bili povezani s fenomenom toplotne kupole. Toplotna kupola dominantno je obilježje ljetnih vremenskih obrazaca, no može se pojaviti i tokom zimskih mjeseci.
Blokirajuća anticiklona
Ovaj se pojam koristi kada se razviju iznimno visoke temperature pod utjecajem grebena u višim slojevima atmosfere, odnosno vrlo tople zračne mase na velikim visinama. Taj sistem, poznat i kao blokirajuća anticiklona, donosi stabilno i izrazito toplo, ponekad i rekordno vruće vrijeme.
Toplotna kupola nastaje kada se prostrano područje visokog tlaka zraka stacionira nad velikim dijelom kontinenta, ponekad i sedmicama. Ona djeluje poput poklopca na loncu, zarobljavajući topli zrak na svim razinama. Zrak se pri tlu komprimira i dodatno zagrijava, zbog čega temperature pri površini postaju iznimno visoke, piše Severe Weather Europe.
Prekomjerna toplina može značajno utjecati na ljudsko zdravlje, osobito kod osjetljivih grupa kao što su starije osobe, djeca i kronični bolesnici. Radnici na otvorenom, poput građevinara i poljoprivrednika, izloženi su povećanom riziku od bolesti povezanih s vrućinom. Ugroženi su i siromašniji stanovnici čiji su domovi često građeni od materijala koji zadržavaju toplinu, poput betona.
Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može uzrokovati toplotnu iscrpljenost, koja vodi do dehidracije i vrtoglavice, a u težim slučajevima može prijeći u po život opasan toplotni udar. Visoka relativna vlažnost zraka tokom toplotnog vala dodatno opterećuje organizam, a stvarni osjet temperature opisuje se indeksom topline.
Ove sedmice se mijenja sinoptička situacija. Razvija se izražen greben visokog tlaka zraka, potaknut snažnom blokirajućom anticiklonom koja se s Iberskog poluotoka i Mediterana premješta prema sjeveru. Time se učinkovito potiskuje utjecaj polarne mlazne struje nad kontinentom. Već početkom sedmice temperature su u zapadnoj i jugozapadnoj Evropi te na Mediteranu porasle za 6 do 10 stepeni iznad prosjeka.
Do sredine sedmice očekuje se da se greben proširi dalje na sjever i istok, uspostavljajući klasičan obrazac Omega bloka, nazvan tako jer podsjeća na grčko slovo omega. S dvije ciklone sa svake strane, jednom nad Biskajskim zaljevom i drugom nad Crnim morem, greben će dominirati većim dijelom Evrope. Površinski tlak također će rasti, osiguravajući stabilno vrijeme.
Proljetni ugođaj i u zemaljama Beneluksa
Toplotna kupola u potpunosti će se razviti do srijede, podižući temperature u nižim slojevima atmosfere za 12 do 15 stepeniiznad prosjeka. Najveća odstupanja se očekuju nad Francuskom, Beneluksom, Njemačkom, centralnom Evropom i Danskom, južnom Švedskom i Norveškom.
U Francuskoj se do sredine sedmice očekuju temperature do 20 stepeni, a na jugu Španije i Portugala najviše dnevne vrijednosti će dosezati i 25 stepeni. Značajno će zatopliti i u ostatku zapadne Evrope. U južnoj i centralnoj Engleskoj mjerit će se od 15 do 18 stepeni, a u Irskoj od 12 do 15.
Proljetni ugođaj osjetit će se i u zemljama Beneluksa te u zapadnoj Njemačkoj, gdje će temperature dosezati visokih 18 ili 19, lokalno i 20 stepeni. Znatno toplija zračna masa od sredine sedmice prekrit će i srednju Evropu te Balkan, piše Severe Weather Europe.