Snažno nevrijeme koje je poharalo Hrvatsku posljedica je rijetke i naglo nastale ciklone, rekao je meteorolog Darijo Brzoja u Dnevniku Nove TV.
On je detaljno objasnio meteorološku pozadinu ekstremnih vremenskih uslova koji su prouzrokovali veliku štetu širom zemlje, a posebno na zagrebačkom području. Naglasio je da su kolege iz DHMZ-a na vrijeme izdavali upozorenja.
"Kolege iz DHMZ-a cijelu su sedmicu pravovremeno upozoravali. Kako su prognoze postajale preciznije, tako se i podizao nivo upozorenja. Sinhronizacijom svih hitnim službi možemo smanjiti opasnost za živote i imovinu", kazao je on, prenosi Index.
Objasnio je da se radi o vrlo rijetkom meteorološkom događaju.
"Riječ je o cikloni koja vrlo brzo nastaje. Sa sjevera se spustio hladan i vlažan zrak koji je donio i veliku količinu snijega. Središte ciklone kretalo se duž Jadrana i imalo je izražene gradijente pritiska koji su uzrokovali jak i olujan vjetar", pojasnio je Brzoja.
Iako je olujnog vjetra bilo u mnogim krajevima, najviše dojava o šteti stiže iz Zagreba, gdje je, prema još neslužbenim podacima, zabilježen rekordan udar vjetra.
"Ovi podaci još moraju proći službenu kontrolu, za što će trebati neko vrijeme. No, ako se potvrde, udar vjetra od 120,6 km/h izmjeren na stanici Zagreb-Sokolovac bit će novi rekord za ovo područje", rekao je Brzoja.
Usporedio je ovu oluju s onom iz 2023. godine.
"Često se spominje oluja iz 2023. kada smo u Zagrebu imali udar vjetra od gotovo 92 kilometra na sat, no postoji bitna razlika. Ljetne oluje traju od pola sata do sat, najviše dva. Ovo nevrijeme traje već više od 24 sata. Upravo taj dugotrajan, jak i olujan vjetar s konstantnim orkanskim udarima uzrokuje ovakvu štetu. Udar vjetra od 120 kilometara na sat na ovom se području očekuje jednom u sto godina", zaključio je Brzoja.