Vijeće ministara BiH nije dalo saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata Centralne izborne komisije BiH. Ovo je direktna opstrukcija rada i aktivnosti Centralne izborne komisije BiH na uvođenju novih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH koji bi učinio izbore u BiH transparentnijima i poštenijima, jer bez dobijene saglasnosti na Pravilnik, CIKBiH ne može zaposliti dodatni kadar i stručnjake na poslovima rukovanja i primjene novih izbornih tehnologija, a o čemu je Raport i ranije pisao.
Neozbiljni prijedlozi o ugovorima o djelu
Riječ je o potrebi zapošljavanja prije svega IT stručnjaka koji će voditi proces uvođenja novih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH.
Međutim, kako saznaje Raport ministri SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić bili su protiv davanja saglasnosti na Pravilnik. Protiv Pravilnika je bio još jedan glas, ali nismo mogli dobiti zvaničnu potvrdu o kome je riječ, a nezvanične informacije govore da je to bila zamjenica ministrice civilnih poslova , inače kadar Ujedinjene srpske.
Niko na sjednici Vijeća ministara BiH nije obrazložio zbog čega je protiv toga da se CIK-u omogući nesmetan rad, odnosno da se da saglasnost na Pravilnik za koji je CIK pribavio sva potrebna pozitivna mišljenja, od Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva pravde BiH i Ministarstva finansija BiH.
Činjenica je da je SNSD frustriran što njihove opstrukcije pod ko zna kakvim i čijim pritiscima 'padaju' jedna za drugom, pa su njihovi ministri u želji da pokažu da mogu barem još nešto blokirati odlučili stopirati davanje saglasnosti na Pravilnik CIK-a.
Na ovaj način osim što se SNSD sveti CIK-u jer nisu podlegli njihovim pritiscima i prijetnjama ni u slučaju oduzimanja mandata Miloradu Dodiku, ni pri raspisivanju prijevremenih izbora , SNSD pokušava spriječiti uvođenje novih tehnologija u izborni proces, čime bi se znatno umanjile izborne krađe .
Hoće li reagovati Schmidt i deblokirati procese?
Čak je na Vijeću ministara iznesen prijedlog da se stručnjaci 'zaposle na ugovor o djelu' iako je općepoznato da državni revizori stalno skreću pažnju institucijama da ne mogu na sistematizirana radna mjesta zapošljavati po osnovu ugovora o djelu.
A i koji bi to IT stručnjak došao u CIKBiH raditi na ugovor o djelu ?
CIKBiH je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt suočen s nizom dodatnih novih obaveza i većim obimom poslova, a nisu povećavali broj zaposlenih.
To izaziva i od ranije velike probleme, jer zbog nedostatka kadra u CIK-u često rade i vikendima, te noćne smjene.
I na sjednici CIK-a je izražena ogorčenost zbog ovakvog stava Vijeća ministara BiH koje bi trebalo i prema zakonskim odredbama trebalo pomagati, a ne odmagati CIK-u, te su ovakvo ponašanje nazvali i blokadom rada CIK-a.
Jedan od prijedloga iznesenih na današnjoj sjednici CIK-a je i taj da bi trebala reagirati i Parlamentarna skupština BiH ili da intervenira visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji bi iz Izbornog zakona BiH mogao izbrisati odredbu prema kojoj CIK mora tražiti saglasnost na svoj Pravilnik od Vijeća ministara BiH.
Podsjećamo, CIK BiH je zahvaljujući intervenciji visokog predstavnika za nova radna mjesta već dobio budžetska sredstva u okviru 112,5 miliona KM koliko je ukupno predviđeno za uvođenje novih izbornih tehnologija i sve prateće aktivnosti.
Sada, ako Schmidt uistinu želi da izborni proces bude transparentan, mora omogućiti CIK-u da dok još za to ima vremena, Komisija i zaposli stručnjake.
Rješenje SNSD-ovih blokada u ovom slučaju leži u stavu 3. Člana 2.11 Izbornog zakona BiH koji kaže :
"Centralna izborna komisija BiH donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata Centralne izborne komisije BiH na prijedlog generalnog sekretara, uz prethodnu saglasnost Vijeća ministara BiH".
Faktički, Schmidt treba iz ove odredbe izbrisati samo zadnji dio rečenice i CIK ima Pravilnik.