U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH zaposlenicima je odobravano korištenje do šest dana plaćenog odsustva godišnje radi zadovoljenja vjerskih, odnosno tradicionalnih potreba, a ne dva dana plaćenog odsustva kako je propisano zakonom. Otkrili su ovo revizori Ureda za reviziju institucija BiH u izvještaju za prošlu godinu.
Revizori su u ovogodišnjem izvještaju naveli da je tek nakon ranijih revizorskih upozorenja, u junu prošle godine uposlenicima stigla interna obavijest da se praksa korištenja do šest plaćenih dana odusstva za vjerske praznike mora uskladiti sa zakonom.
Direktor i zamjenik van mandata
No obavijest je odaslana u periodu kada je najveći dio praznika već prošao, pa će se efekat revizorskih preporuka vidjeti tek u narednom, odnosno izvještaju za ovu godinu.
Na čelu ove Agencije je kadar SNSD-a Dragoljub Reljić, kojem je mandat istekao u novembru 2025. godine. U februaru ove godine mandat je istekao i zamjeniku direktora Anti Borasu.
Revizori su konstatirali da do momenta vršenja završne revizije Agencija nije dostavila Parlamentarnoj skupštini BiH informaciju o isteku mandata rukovodstva niti su im prezentovane informacije da je PSBiH pokrenula javni konkurs za imenovanje novog rukovodstva.
Inače, institucije su obavezne mjesecima prije isteka mandata imenovanih zvaničnika pokrenuti procedure i konkurse kako bi nova rukovodstva bila pravovremeno izabrana.
Tender 'nacrtan' za jednog ponuđača
Također, revizori su otkrili i manjkavosti kod kupovine službenog vozila vrijednog 46.595 KM.
Na tender se javio samo jedan ponuđač i posao je, logično, dobio on. Ali ono što revizori problematizuju nije samo rezultat tendera, nego ono što mu je prethodilo.
Tehnička specifikacija je, kako navode, napisana tako da u kombinaciji zahtjeva koje je trebalo ispuniti, praktično suzila izbor na jedno vozilo koje je mogao ispuniti samo jedan ponuđač.
Nažalost, ni u ovom revizorskom izvještaju nema ništa novo u odnosu na ranije revizorske izvještaje koji u gotovo svakoj instituciji obiluju ovakvim nepravilnostima.
Ista vrsta nalaza pojavljuje se iz godine u godinu u različitim institucijama, revizori to uredno zapišu, daju preporuke, i na tome se najčešće sve završi.
Bez sankcija i bez bilo čije odgovornosti, te stvarnog efekta koji bi promijenio ponašanje u praksi. Zato ovi izvještaji već odavno više liče na godišnji podsjetnik na nezakonitosti u institucijama nego što znače neku promjenu u pogledu prekida takvih praksi.