Hrvatska obavještajna služba SOA objavile je izvještaj o stanju sigurnosti Hrvatske i o najvećim prijetnjama po nacionalnu sigurnost ove države.
Zanimljivo je da se spominje i BiH, ovaj put u kontekstu nestabilne političke situacije.
Najznačajniji sigurnosni rizici za Hrvatsku, prema analizi SOA-e, kibernetički su napadi, pojedinačne moguće terorističke prijetnje i ekstremizam, ilegalni prelasci granice te nestabilno susjedstvo Zapadnog Balkana.
Rizik organiziranih terorističkih napada u Hrvatskoj procjenjuje se kao nizak, no nijedna zemlja nije u potpunosti izuzeta. No, kako stoji u izvještaju, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci inspirirani terorističkom propagandom izvrše teroristički napad. Glavni izvor prijetnje u Evropi ostaje islamski ekstremizam, s povećanim brojem mladih i maloljetnih pojedinaca koji su podložni radikalizaciji, često putem online propaganda, smatra SOA.
"Osobe s (dvojnim) hrvatskim državljanstvom koje su se pridružile ISIL-u i dalje se nalaze u kampovima pod kontrolom sirijskih Kurda gdje su smješteni članovi porodica boraca ISIL-a. Radi se uglavnom o ženama koje su radikalizirane u inozemstvu, odakle su i otišle na područje pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji", analiziraju u SOA-i.
Navode i da organizirane grupe s područja Zapadnog Balkana, posebno "srpsko-crnogorske" kriminalne grupe, učestvuju u međunarodnom krijumčarenju narkotika, često koristeći nasilne metode.
Nezakonite migracije, dodaju, ostaju intenzivne pod utjecajem globalne nestabilnosti, dok izostanak identifikacijskih dokumenata kod većine ilegalnih migranata povećava sigurnosni rizik, uključujući opasnost od infiltracije ekstremista i kriminalaca.
Istovremeno, navodi SOA, stabilnost regije Zapadnog Balkana od presudne je važnosti za Hrvatsku.
"I dalje su prisutni neriješeni politički i sigurnosni prijepori, osobito u BiH, vezani za izbornu legitimnost Hrvata, ali i jačanje utjecaja Srbije kroz promicanje koncepta 'Srpskog svijeta'".
Izrazili su i zabrinutost zbog lošeg tretiranja hrvatskih građana u Srbiji koji su u vrijeme prosvjeda protiv vlasti u toj državi proglašavani špijunima te su protjerivani ili im je na granici branjen ulazak.
U Crnoj Gori, ističe SOA, vlada rascjep između proevropske i proruske opcije, dok radikalne stranke sve snažnije oblikuju političku scenu. Povećan je i politički utjecaj Srpske pravoslavne crkve, snažno povezane s Rusijom, osobito u procesima povezivanja s Republikom Srpskom i Srbijom.