Soda bikarbona za želudac može ublažiti kiselinu za svega nekoliko sekundi, ali stručnjaci upozoravaju da ovaj popularni kućni trik nije bez rizika.
Kašičica sode bikarbone pomiješana s vodom donosi brzo olakšanje, ali proces koji tada nastaje u želucu može izazvati i ozbiljne probleme ako se koristi nepravilno ili prečesto.
Kako djeluje soda bikarbona
Natrijum-bikarbonat reaguje sa želučanom kiselinom i dolazi do hemijske neutralizacije. Tokom te reakcije nastaju:
- so
- voda
- ugljen-dioksid
Upravo oslobađanje ugljen-dioksida izaziva podrigivanje i osjećaj trenutnog olakšanja.
Međutim, ako je želudac pun hrane, naglo stvaranje gasova može povećati pritisak u stomaku i izazvati nadutost, bol i druge komplikacije.
Može li biti opasna?
U manjim količinama soda bikarbona uglavnom nije opasna, ali ljekari upozoravaju da ne bi smjela postati svakodnevna navika.
Medicinska literatura bilježi slučajeve ozbiljnih komplikacija nakon kombinacije obilnog obroka i uzimanja sode bikarbone, uključujući i pucanje želuca, iako su takvi slučajevi rijetki.
Kolika je sigurna doza?
Preporučuje se najviše:
- pola kašičice sode bikarbone
- rastvorene u čaši vode
- najviše jednom dnevno
- ne duže od dva dana zaredom
Ne preporučuje se odmah nakon obilnog obroka niti djeci mlađoj od 12 godina bez savjeta ljekara.
Moguće posljedice pretjerane upotrebe
Česta upotreba može dovesti do:
- povećanog unosa natrijuma
- problema s krvnim pritiskom i bubrezima
- zadržavanja tečnosti i oticanja
- poremećaja kiselinsko-bazne ravnoteže
- usporenog varenja
- prikrivanja ozbiljnijih problema poput refluksa ili čira
Stručnjaci upozoravaju da učestala gorušica nije nešto što treba ignorisati.
Šta koristiti umjesto sode bikarbone
Ljekari preporučuju da se prvo pokušaju promijeniti životne navike:
- manji obroci
- manje masne i pržene hrane
- izbjegavanje kasne večere
- smanjenje unosa kafe i gaziranih pića
Za brzo olakšanje mogu pomoći antacidi iz apoteke koji imaju manji rizik od nuspojava nego soda bikarbona.