Nedavna istraživanja pokazuju da nejednaka raspodjela kućnih i roditeljskih obaveza nije samo frustracija, već i ozbiljna prijetnja mentalnom zdravlju majki.
I dok se često govori o fenomenima poput "mentalnog opterećenja" (mental load) i "dvostruke smjene" (double burden), podaci jasno pokazuju koliku cijenu žene plaćaju kada nesrazmjerno nose teret brige o domaćinstvu.
Šta kažu studije
Jedno istraživanje "Univerziteta Bath" otkriva da majke obavljaju čak 71 odsto mentalnog rada u domaćinstvima – planiranje, zakazivanje, organizaciju i anticipaciju potreba porodice – dok muškarci učestvuju sa oko 45 posto.
Fizičke kućne poslove majke takođe obavljaju u većem obimu, oko 79 posto svakodnevnih poslova – čišćenje, briga o djeci, domaćinstvu – nasuprot 37 posto koje preuzimaju muškarci, navodi se na pomenutom sajtu.
Posljedice nisu samo umor. Majke koje nose veći dio "nevidljivog rada" prijavljuju povećan stres, osjećaj iscrpljenosti, slabiji balans između posla i privatnog života, te veće rizike od depresije, objašnjeno je na USC Dornsife.
Zašto se naziva "mentalnim opterećenjem"
"Mentalno opterećenje" označava sve one zadatke koji nisu samo fizički, nego zahtijevaju konstantnu pažnju, razmišljanje, anticipaciju i planiranje – šta kupiti, šta završiti, kada porodica ima obaveze, kada zakazati preglede, ko sprema obroke i slično. Kako razrađuje "Psychology Today", ovaj vid rada je često nevidljiv stručnjacima, partnerima, pa i samim majkama, dok ne dovede do iscrpljenosti.
Kako se razvila ideja
Iako konkretne žene možda nisu direktno potvrdile da "46 posto žena navodi da im partner donosi više stresa nego sama djeca", istraživanja poput onih Today Moms pokazuju slične rezultate u studijama o mentalnom opterećenju i nejednakom rasporedu poslova.
Takve tvrdnje često potiču iz anketa koje pitaju mame koliko osjećaju teret kućnih obaveza u poređenju sa partnerom, a u mnogim slučajevima odgovor pokazuje da je teret značajno veći za majke nego za očeve. Ovo se poklapa sa nalazima koji pokazuju da su odnosi između partnera opterećeni zbog osjećaja nepravde i nedostatka ravnopravnosti u raspodjeli obaveza.
Šta se može uraditi
Partneri treba da otvore iskren razgovor o tome ko šta radi kod kuće i koliko vremena i mentalne energije to zahtijeva.
Usvajanje konkretnih rješenja, kao što su liste zadataka, planeri ili dijeljenje obaveza po vremenu ili želji, a ne samo tradicionalna podjela.
Svesna promjena u ponašanju – ne samo da "pomogne" kad se zatraži, već da aktivno učestvuje u organizaciji domaćinstva.
Fokus na sopstveno mentalno zdravlje – majke ne bi smjele biti posljednja stavka na listi prioriteta.
Iako se često govori o ljubavi, podršci i ravnopravnosti u paru, realnost za mnoge majke je drugačija.
To nije samo pitanje nepravde, već i zdravlja. Ako partneri, zajednice i društvo počnu prepoznavati i dijeliti ovaj teret, mnoge žene bi mogle napraviti korake ka životu sa manje stresa i više radosti.