Pandemija covida-19 koja je odnijela više od 3.3 miliona ljudskih života u svijetu dok su se deseci miliona zarazili virusom i koja je nanijela velike štete svjetskoj ekonomiji "možda je mogla biti izbjegnuta", smatraju neovisni stručnjaci koje je angažirao WHO.
U izvještaju objavljenom u srijedu, oni ocjenjuju da je pandemija istinski "Černobil 21. stoljeća" i pozivaju da se hitno provedu velike reforme sistema za upozoravanje i prevenciju u nadi da će ova pandemija "biti posljednja".
"Situacija u kojoj se danas nalazimo možda se mogla izbjeći", rekla je dopredsjedateljica panela, Ellen Johnson Sirleaf, bivša predsjednica Liberije.
"Shvaćamo da su ljudi ljuti i uznemireni… ali ne postoji samo jedna osoba ili nacija koja je odgovorna", kazala je.
Bivši američki predsjednik Donald Trump krivio je za pandemiju i svjetsku ekonomsku krizu Kinu i WHO.
"Ova situacija posljedica je bezbroj neuspjeha, neznanja i kašnjenja u pripremi odgovora" na pandemiju, kazala je Sirleaf.
Izvještaj kaže da je "jasno da su kombinacija loših strateških odluka, manjka volje da se pozabavi nejednakostima i sistemom kojem manjka koordinacije stvorili toksičan koktel koji je omogućio pandemiji da se pretvori u katastrofalnu humanu krizu".
Neovisni panel WHO-a, koji čini 13 osoba i stručnjaka, proučavao je zadnjih osam mjeseci međunarodni odgovor na pandemiju, uključujući WHO-a.
WHO se od početka krize kritizira zbog njegove reakcije, primjerice zato što je kasno preporučio nošenje zaštitnih maski. SAD je WHO optužio da je previše popustljiv prema Kini, gdje se koronavirus prvi put pojavio, i da je sa zakašnjenjem proglasio izvanrednu situaciju. Kinu se pak optužuje da je pokušavala prikriti epidemiju.
Naravno, "možemo reći da je bilo očitih kašnjenja u Kini, ali kašnjenja je bilo posvuda", rekla je bivša premijerka Novog Zelanda, Helen Clark, dopredsjednica stručne skupine.
"Kada su WHO-u počele pristizati informacije, organizacija nije očito bila sposobna provesti istragu i potom brzo potvrditi da se razvija opasna epidemija", kazala je.
"Dok se virus širio, informacije su se gomilale a odluke odgađale u očekivanju odgovora na mukotrpne razmjene službenih poruka".
"Prošlo je previše vremena" između obavijesti o prvim slučajevima u drugoj polovici decembra 2019. i WHO-ove odluke da 30. januara proglasi izvanredno stanje na globalnoj razini, što je najviši stepan uzbune.
Stručnjaci smatraju da se to moglo učiniti barem nakon prvog sastanka WHO-ova kriznog odbora 22. januara.
Države su shvatile ozbiljnost opasnosti tek kada je glavni direktor WHO-a Tedros Ghebreyesus 11. marta objavio da je posrijedi pandemija, kazala je Clark.
Februar 2020. bila je "izgubljeni mjesec" tokom kojeg su mnoge države trebale djelovati.
"Kašnjenja, oklijevanja i poricanja" omogućili su epidemiji, a potom pandemiji da se razmaše, zaključuje izvješće.
Stručnjaci preporučuju vladama i međunarodnoj zajednici da bez odgađanja usvoje skup reformi u cilju preobrazbe svjetskog sistema za pripremu, uzbunjivanje i odgovor na pandemije.
Izvještaj iznosi nekoliko prijedloga, među kojima je uspostava Svjetskog vijeća za borbu protiv zdravstvenih prijetnji, kao i uspostava novog svjetskog nadzornog sustava koji bi bio posve transparentan.
Taj bi sistem omogućio WHO-u da odmah objavi informacije o epidemijama koje bi se mogle pretvoriti u pandemiju a da ne traži odobrenje država.
Izvještaj donosi i niz preporuka koje bi trebalo odmah provesti kako bi se zaustavilo širenje covida-19, pozivajući bogate zemlje da osiguraju više od dvije milijardi doza vakcina do sredine 2022., od čega najmanje milijardu do septembra ove godine.
