U martu je američka obavještajna zajednica procijenila da Iran 'ne gradi nuklearno oružje'.
U junu je administracija Donalda Trumpa ipak pokrenula zračne udare usmjerene na iranski nuklearni program.
A danas bi mogla ponovo napasti Iran zbog njegovih nuklearnih ambicija — i to uprkos tome što je predsjednik Donald Trump više puta uvjeravao da su ti junski napadi 'zbrisali' iranski program.
Trump i njegov tim rijetko su se trudili da ponude dosljedna obrazloženja za upotrebu vojne sile, piše CNN u svojoj analizi.
No, uoči moguće šire kampanje protiv Irana — o kojoj će Trump vjerovatno govoriti u večeras u svom obraćanju o stanju nacije — njihovi propusti da izgrade koherentan argument za rat postaju još upadljiviji.
Trump i njegova administracija uložili su velike napore da istaknu uspjeh junske operacije, i to na način koji je, činilo se, nadilazio tada dostupne dokaze. Danas te grandiozne tvrdnje odjednom djeluju kao teret.
Fokus na nuklearnu prijetnju
Administracija je posljednjih dana više puta ukazivala na potencijalnu nuklearnu prijetnju Irana, dok je istovremeno nagovještavala mogućnost vojne sile ako Teheran ne pristane na dogovor.
"Naš primarni interes je da Iran ne dobije nuklearno oružje", rekao je potpredsjednik JD Vance za Fox News prošle sedmice.
"Ne mogu imati nuklearno oružje; to je vrlo jednostavno", rekao je Trump.
Tokom vikenda, Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff sugerirao je da je iranska nuklearna prijetnja prilično neposredna.
"Obogaćuju uranij daleko iznad nivoa potrebnog za civilnu nuklearnu energiju. Došli su do 60 posto", rekao je Witkoff. "Vjerovatno su sedmicu udaljeni od materijala industrijske kvalitete za izradu bombe, a to je zaista opasno".
Ali ako je Iran zaista tako blizu materijala za nuklearne bombe, to bi predstavljalo gotovo čudesan oporavak — barem ako se vjeruje Trumpu. Jer prije samo osam mjeseci tvrdio je da je iranski nuklearni program 'zbrisan'.
Trumpova sumnjivo brza presuda u junu
U početku je Trump samo rekao da su iranska nuklearna postrojenja zbrisana.
"Ključni iranski objekti za obogaćivanje uranija potpuno su i u potpunosti zbrisani", rekao je 21. juna, na dan operacije.
I to je bilo neobično, jer procjene nakon napada obično zahtijevaju vrijeme. Nije bilo jasno kako je Trump tako brzo i odlučno došao do tog zaključka. Predsjedavajući Združenog štaba Dan Caine narednog dana dao je oprezniju procjenu.
Međutim, Trump je ponovio tvrdnju na društvenim mrežama. Ministar odbrane Pete Hegseth 22. juna otišao je i korak dalje, tvrdeći da su ne samo postrojenja zbrisana, već i iranske nuklearne ambicije.
"Zahvaljujući hrabrom i vizionarskom vodstvu predsjednika Trumpa i njegovoj posvećenosti miru kroz snagu, iranske nuklearne ambicije su zbrisane", rekao je Hegseth.
Do 24. juna Trump je preuzeo tu formulaciju: "Bila mi je velika čast da uništim sva nuklearna postrojenja i kapacitete, a zatim ZAUSTAVIM RAT!", napisao je.
Udvostručio je tvrdnje — mjesecima
Istog dana CNN je objavio da rana procjena američkih obavještajnih službi ne potvrđuje Trumpove tvrdnje. Zaključeno je da napadi nisu uništili ključne komponente iranskog programa i da su ga vjerovatno unazadili za svega nekoliko mjeseci. Slično je izvijestio i New York Times.
Ipak, Trump je nastavio tvrditi da je program zbrisan.
Između ostalog, rekao je:
"Uklonio je njihov cjelokupni potencijalni nuklearni kapacitet".
"Zbrisan je."
"Zbrisali smo budući nuklearni kapacitet Irana.“
„Zbrisao sam iranske nuklearne nade, potpuno uništivši njihov obogaćeni uranij.“
„Nemaju nuklearni program. Zbrisan je.“
„Potpuno zbrisali iranski nuklearni kapacitet.“
„Zbrisali smo njihovu nuklearnu sposobnost.“
„Neutralizirali smo iransku nuklearnu prijetnju, zbrisana je.“
„Zbrisali iransku sposobnost obogaćivanja.“
Drugim riječima, Trump je tvrdio da je zbrisao iranski „kapacitet“, „sposobnost“, „budući kapacitet“, „potencijal“, „nade“, „prijetnju“ i „sposobnost obogaćivanja“. Još prije četiri mjeseca rekao je da Iran praktično nema nuklearni program.
Riječ „zbrisati“ znači potpuno uništiti ili izbrisati. U kontekstu nuklearnih sposobnosti, to nije tvrdnja koja ostavlja prostor da se ono što je zbrisano obnovi za nekoliko mjeseci.
Promjenjivi motivi
Danas su, međutim, Trumpovi motivi drugačiji.
Sada nije riječ o isticanju uspjeha prošle misije, već o izgradnji argumenta za novu. A tadašnja operacija, koju je mjesecima predstavljao kao ogroman uspjeh, sada mu ne ide u prilog.
Trump je kritikovao izvještaje CNN-a i New York Timesa koji su sugerirali da je iranski program unazađen samo nekoliko mjeseci.
To je već poznat obrazac. Ova administracija često iznosi ono što joj u tom trenutku odgovara kako bi opravdala vojnu intervenciju — bez obzira na utemeljenost ili dosljednost.
To se odnosilo ne samo na napade na Iran u junu, već i na operaciju svrgavanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, koja je u različitim trenucima opravdavana borbom protiv droge, provođenjem zakona ili naftom.
I sada se ponavlja.
Prošlog mjeseca, kada je Trump prvi put prijetio novim napadom na Iran, obrazloženje je bilo da Teheran ubija demonstrante. Danas je fokus gotovo isključivo na nuklearnim pitanjima.
Kada je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt upitana zašto bi SAD morale ponovo napasti Iran ako je njegov program navodno „zbrisan“, odgovorila je: „Postoji mnogo razloga i argumenata koji se mogu iznijeti za napad na Iran.“
Administracija još traži onaj koji je logički dosljedan.